U tekstu se provjeravaju navodi saborskog zastupnika Marina Miletića da EU potrošačima nameće proizvode od insekata i to bez transparentne regulative.
Saborski zastupnik Marin Miletić na svom je Facebook profilu 23. veljače 2025. godine objavio tvrdnje[1] o prehrambenim politikama Europske unije, navodeći da EU uvodi proizvode od mljevenih crva nauštrb tradicionalnih delicija poput dalmatinskog pršuta te da se takvi proizvodi nameću potrošačima bez transparentne regulative. U članku se provjerava točnost navedenih tvrdnji i pruža pravni i prehrambeni kontekst.
Tvrdnja 1: „Kažu da je bolje jesti prah od crva nego dalmatinski vrhunski pršut.”
Nema dokaza da EU ili bilo koja druga institucija promovira insekte kao „bolju” opciju od tradicionalnih mesnih proizvoda poput pršuta. Prehrambeni proizvodi na bazi insekata regulirani su kao alternativna hrana, ali ne postoji zabrana ili ograničenje za konzumaciju tradicionalnih proizvoda. Na potrošačima je da odluče žele li konzumirati insekte ili ne. Korištenje insekata kao alternativnog izvora proteina nije novost, a insekti se redovito konzumiraju u mnogim dijelovima svijeta.[2]
Tvrdnja 2: „Preko medija guraju suludu ideju kako radi klimatskih promjena i nedostatka hrane je puno bolje i jeftinije da ljudi jedu crve nego meso.”
Nutritivne vrijednosti i ekološki aspekti prehrane na bazi insekata znanstveno su istraženi. Insekti su bogati proteinima (37–63% suhe mase), zdravim mastima (20–40%), vitaminima (posebno B12) i mineralima poput željeza, što ih čini nutritivno vrijednim izvorom hrane. Uzgoj insekata zahtijeva znatno manje resursa, uključujući vodu, zemljište i energiju te generira manje emisija stakleničkih plinova u usporedbi s konvencionalnim uzgojem stoke. Insekti imaju visok postotak jestive mase (do 80%) dok je kod goveda taj postotak samo 40%, što dodatno smanjuje otpad i povećava učinkovitost proizvodnje [3] [4] Insekti se mogu uzgajati na organskim otpadnim tokovima, poput poljoprivrednog otpada, čime se smanjuje količina otpada i doprinosi kružnoj ekonomiji.[5] [6] Insekti doprinose ciljevima održivog razvoja UN-a, uključujući smanjenje gladi (SDG 2), očuvanje okoliša (SDG 13), održivu industrijalizaciju (SDG 9), i smanjenje otpada (SDG 12). [7] EU ne nameće konzumaciju insekata, ali kroz Europski zeleni plan[8] i prehrambene politike potiče održiviju proizvodnju hrane.[9] [10]
Tvrdnja 3: „Država pušta na naše tržište – uredbom – naredbom – Europe nove modele hrane – mljevene crve.”
Proizvodi koji sadržavaju insekte regulirani su na razini Europske unije kroz Uredbu (EU) 2015/2283 o novoj hrani.[11] To znači da svaki novi prehrambeni proizvod koji uključuje insekte mora proći stroge sigurnosne provjere[12] prije nego što se može plasirati na tržište. Europska agencija za sigurnost hrane[13] (EFSA) pruža neovisne znanstvene savjete o rizicima povezanim s hranom, čime se štite europski potrošači.
Dana 20. siječnja 2025. godine, Europska komisija donijela je uredbu kojom se odobrava plasiranje na tržište UV-tretirani prah od cijelih ličinki Tenebrio molitor (žuti brašnar) kao nove hrane te izmjena Provedbene uredbe (EU) 2017/2470.[14] Hrvatska, kao članica EU-a, primjenjuje te propise, ali ih ne donosi samostalno.
Tvrdnja 4: „…na svakom proizvodu koji u sebi sadrži bilo koje i bilo kakve crve… ti proizvođači morali bi grafički istaknuti da proizvod sadrži kukce ili crve.”
EU propisi zahtijevaju jasno označavanje sastojaka, uključujući proizvode koji sadržavaju insekte. Takvi proizvodi moraju biti vidljivo deklarirani na pakiranju, što osigurava transparentnost prema potrošačima. Također, propisi o alergenima uključuju obavezno navođenje prisutnosti insekata.[15] [16]
Tvrdnja 5: “Država ne potiče proizvodnju zdrave hrane preko malih obiteljskih gospodarstava.”
Hrvatska kroz EU fondove i nacionalne poticaje financira male poljoprivredne proizvođače. Postoje brojni programi za potporu ekološke i lokalne proizvodnje hrane.[17]
Zaključak:
Tvrdnje iznesene u objavi Marina Miletića, iako djelomično točne, pojednostavljene su i interpretirane na način koji može dovesti do pogrešnih zaključaka. Mljeveni crvi nisu nametnuti kao zamjena za tradicionalne proizvode poput pršuta – oni su alternativa za one koji žele drugačiju prehrambenu opciju. Propisi Europske unije ne skrivaju prisutnost insekata u hrani – naprotiv, zahtijevaju jasno označavanje sastojaka. Hrvatska ima programe poticaja za male proizvođače. Odluka o konzumaciji proizvoda na bazi insekata ostaje osobni izbor svakog pojedinca.
[1] https://www.facebook.com/MileticMarin
[2] Casillas, A. (ur.) (2025) Insects as alternative sources of protein for food and feed. Burleigh Dodds Science Publishing
[3] https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8232599/
[4] https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10303143/
[5] https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11010863/
[6] https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10303143/
[7] https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10290996/
[8] https://oeil.secure.europarl.europa.eu/oeil/en/procedure-file?reference=2019/2956(RSP)
[9] https://knowledge4policy.ec.europa.eu/global-food-nutrition-security/topic/sustainable-food-systems/navigation-page/eu-action-sustainable-food-systems/eu-policies-sustainable-food-systems_en
[10] https://food.ec.europa.eu/food-safety/novel-food/authorisations/list-authorisations-under-former-novel-food-regulation_en
[11] https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=CELEX%3A32015R2283
[12] https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/8009
[13] https://european-union.europa.eu/institutions-law-budget/institutions-and-bodies/search-all-eu-institutions-and-bodies/european-food-safety-authority-efsa_hr
[14] https://eur-lex.europa.eu/eli/reg_impl/2025/89/oj
[15] https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2011/1169/2014-02-19
[16] https://food.ec.europa.eu/food-safety/novel-food/authorisations_en
