U članku provjeravamo tvrdnju da je Hrvatska među petnaest najzagađenijih zemalja svijeta prema kvaliteti zraka.
Autorica: Ivana Vidak Teskera, Veleučilište u Virovitici
Provjeravana je tvrdnja iznesena na mrežnoj stranici Slobodni zajedno, u članku pod naslovom Utječu li avionski tragovi na nebu na zdravlje?.[1] U njemu se navodi kako je Hrvatska posljednjih godina među 15 najzagađenijih zemalja u svijetu prema kvaliteti zraka.
Tvrdnja je provjerena korištenjem najnovijih podataka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske agencije za okoliš (EEA). Prema WHO-ovoj bazi podataka Ambient Air Quality Database v6.1 (2024)[2], Hrvatska se nalazi otprilike na 50. mjestu među više od 90 analiziranih zemalja, s prosječnom godišnjom koncentracijom PM2.5 od oko 19 µg/m³. PM2.5 (sitne lebdeće čestice) smatraju se ključnim pokazateljem onečišćenja zraka jer imaju najveći utjecaj na ljudsko zdravlje.
Dodatno, podaci Europske agencije za okoliš svrstavaju Hrvatsku u tzv. žutu zonu – kategoriju zemalja s razinama PM2.5 iznad preporuka WHO-a, ali znatno ispod razina najzagađenijih država, kako globalno, tako i unutar Europske unije. Izvješća Croatia Air Pollution Country Fact Sheet 2024[3] potvrđuju da, iako velik dio europskog stanovništva živi u područjima gdje PM2.5 prelazi preporučene vrijednosti, Hrvatska ne spada među zemlje s najlošijom kvalitetom zraka.
Zaključno, tvrdnja da je Hrvatska među 15 najzagađenijih zemalja prema kvaliteti zraka je netočna. Službeni međunarodni podaci pokazuju da Hrvatska ima umjereno onečišćenje zraka te se ne ubraja ni među globalno, ni među europski najzagađenije zemlje.
[1] https://slobodnizajedno.org/utjecu-li-avionski-tragovi-na-nebu-na-zdravlje/
[2] https://www.who.int/data/gho/data/themes/air-pollution/who-air-quality-database
[3] https://www.eea.europa.eu/publications/europes-air-quality-status-2024