Kakvo je stanje sa zagađenjem zraka u Hrvatskoj?

U tekstu se provjerava stanje zagađenosti zraka u Hrvatskoj i postojanje sustava ranog upozorenja za krizne situacije.

Autorica: Željka Kadlec, Veleučilište u Virovitici

U članku objavljenom na portalu Index.hr^[1] 19. ožujka 2025. navodi se da su razine ugljikova dioksida na globalnoj razini dosegle najviše razine u posljednjih 800.000 godina, a u kontekstu klimatskih prijetnji ističe se i „nedostatak sustava upozorenja“ u mnogim zemljama. Ovakve tvrdnje izazivaju zabrinutost i otvaraju pitanja o stanju u Hrvatskoj: Koliko je Hrvatska pogođena zagađenjem zraka i ima li funkcionalan sustav ranog upozoravanja?

Kvaliteta zraka u Hrvatskoj: Trenutno stanje i izazovi

Prema godišnjim izvješćima o praćenju kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj, razine onečišćenja variraju ovisno o lokaciji i vrsti onečišćujuće tvari. Hrvatska posjeduje Državnu mrežu^[2] za trajno praćenje kvalitete zraka^[3], koja obuhvaća više od 30 automatskih i ručnih mjernih postaja raspoređenih diljem zemlje. Ove postaje prate prema europskom indeksu kvalitete zraka (European Air Quality Index, EAQI) koncentracije ključnih onečišćujućih tvari poput PM10, PM2,5, NO₂, SO₂ i O₃. Podaci se prikupljaju i analiziraju u skladu s Pravilnikom o praćenju kvalitete zraka^[4]. Promatrajući stanje u Republici Hrvatskoj, prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA) i Državnog hidrometeorološkog zavoda, zagađenje zraka u Hrvatskoj predstavlja ozbiljan problem, a može se pratiti i novim Preglednikom kvalitete zraka^[5] u europskim gradovima, pri čemu je omogućena provjera razine dugoročnog onečišćenja u gradovima. Ocjena kvalitete zraka provodi se jednom godišnje za prethodnu kalendarsku godinu, a iz DHMZ-a navode da se izvješće dostavlja do kraja travnja tekuće godine. Posljedično, najnoviji dostupni podaci – objavljeni na mrežnim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije – odnose se na 2023. godinu. Prema najnovijem izvješću^[6] Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, prosječna godišnja koncentracija PM2,5 čestica u Hrvatskoj smanjila se s 14,37 µg/m³ u 2022. na 12,29 µg/m³ u 2023. godini. Ovo smanjenje ukazuje na pozitivan trend u kvaliteti zraka, no i dalje postoji potreba za kontinuiranim praćenjem i dodatnim mjerama za smanjenje zagađenja.

Zakonski okvir i regulativa

Zakon o zaštiti zraka (NN 127/19, 57/22) definira nadležnosti i odgovornosti za zaštitu zraka, uključujući planske dokumente, mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćavanja zraka te izvještavanje o kvaliteti zraka. Prema zakonu^[7], Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odgovorno je za izradu godišnjih izvješća o praćenju kvalitete zraka.

Izvori zagađenja i regionalne razlike

Prisutnost zagađenja zraka na globalnoj razini potvrđuju i brojni izvori.^[8] Glavni izvori zagađenja zraka u Hrvatskoj uključuju promet (emisije iz motornih vozila značajno doprinose koncentracijama dušikovih oksida (NOx) i lebdećih čestica)^[9], industrijske aktivnosti (posebice su izražene emisije sumporovog dioksida (SO2) i drugih štetnih tvari u regijama s razvijenom industrijom)^[10] i sezonsko grijanje na kruta goriva (korištenje čvrstih goriva za grijanje – drva i ugljena, povećava koncentracije PM10 i PM2,5^[11]). Urbanizirana područja, poput Zagreba i Slavonskog Broda, često bilježe više koncentracije štetnih tvari, dok su ruralna područja manje pogođena. Ove razlike zahtijevaju prilagođene strategije za poboljšanje kvalitete zraka u različitim regijama. Europska agencija za okoliš također primjećuje da onečišćenje zraka i dalje ima značajan utjecaj na zdravlje u urbanim područjima Hrvatske, što ukazuje da se standardi kvalitete zraka redovito premašuju.^[12] Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, izloženost visokim koncentracijama lebdećih čestica povezana je s povećanim rizikom od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti.^[13] U Hrvatskoj se procjenjuje da godišnje prerano umire tisuće ljudi zbog posljedica onečišćenja zraka.

Sustavi ranog upozoravanja i informiranje javnosti

Iako Hrvatska ima uspostavljene sustave za praćenje kvalitete zraka, sustavi ranog upozoravanja na epizode visokog zagađenja još uvijek nisu u potpunosti razvijeni. Sustav za rano upozoravanje na meteotsunamije (CMeEWS) nije funkcionalan od studenog 2019. zbog tehničkih ograničenja što ukazuje na probleme u operativnoj sposobnosti^[14], no u tijeku je testiranje novog sustava SRUUK^[15] za upravljanje kriznim situacijama, uključujući i onečišćenje zraka. Time se potvrđuje kako Hrvatska ulaže napore^[16] u jačanje kapaciteta ranog upozoravanja, iako postojeći mehanizmi još zahtijevaju značajna poboljšanja.

Zaključak

Hrvatska bilježi pozitivne pomake u smanjenju koncentracija štetnih čestica u zraku, što ukazuje na učinkovitost određenih mjera i politika. Međutim, i dalje postoje izazovi, posebno u urbanim područjima i u kontekstu razvoja sustava ranog upozoravanja. Kontinuirano praćenje, prilagodba zakonskog okvira i edukacija javnosti ključni su za daljnje poboljšanje kvalitete zraka i zaštitu zdravlja građana.

^[1] https://www.index.hr/vijesti/clanak/un-razine-ugljikova-dioksida-najvece-u-posljednjih-800-tisuca-godina/2653081.aspx

^[2] https://iszz.azo.hr/iskzl/mreza.html?t=1& (15.4.2025.); https://iszz.azo.hr/iskzl/? (15.4.2025.)

^[3] https://www.haop.hr/hr/baze-i-portali/kvaliteta-zraka-u-republici-hrvatskoj (27.3.2025.)

^[4] https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_06_72_1410.html (15.4.2025.)

^[5] https://www.eea.europa.eu/highlights/novi-preglednik-kvalitete-zraka-u (27.3.2025.)

^[6]https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/dokumenti/011_zrak/Izvjesca/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20pra%C4%87enju%20kvalitete%20zraka%20na%20teritoriju%20Republike%20Hrvatske%20za%202023.%20godinu._kona%C4%8Dna.pdf? (15.4.2025.)

^[7] https://www.zakon.hr/z/269/zakon-o-za%C5%A1titi-zraka (17.4.2025.)

^[8] https://wmo.int/sites/default/files/2025-03/WMO-1368-2024_en.pdf (26.3.2025.); https://e360.yale.edu/digest/wmo-2024-climate-report (26.3.2025.); https://www.vecernji.hr/vijesti/razina-staklenickih-plinova-dosegla-novi-rekord-u-protekloj-godini-1811352 (27.3.2025.); https://n1info.rs/zeleni-kutak/wmo-najvisi-nivo-koncetracije-ugljen-dioksida-u-poslednjih-800-000-godina/ (27.3.2025.); https://www.sd.rs/odrzivi-razvoj/klima/wmo-upozorava-najvisi-nivo-koncentracije-ugljen-dioksida-u-poslednjih-800-hiljada-godina-2025-03-19 (26.3.2025.)

^[9] https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_06_72_1410.html (15.4.2025.)

^[10] https://www.traveldoctor.network/country/croatia/risk/air-pollution/ (26.3.2025.)

^[11] https://www.aqi.in/dashboard/croatia (28.3.2025.)

^[12] https://www.eea.europa.eu/en/analysis/maps-and-charts/croatia-air-pollution-country-2023-country-fact-sheets (28.3.2025.)