Provjerava se tvrdnja vezana za legislativu, a sažeta u novinarskom leadu: „Rad na visokim temperaturama u Hrvatskoj nije detaljno zakonski reguliran”
Autor: Emil Čančar / ODRAZ
Na tportalu je 27. srpnja prenesen agencijski tekst „Rad na +35 °C bez klime, hlada i pauze? U Hrvatskoj još nema zakona koji to brani“[1] autora Davora Markovića iz Hrvatske informativne novinske agencije. Tema se obrađuje, prigodno, za kolovoškog toplinskog vala, za koji je Zavod za javno zdravstvo istaknuo preporuke za ponašanje tokom velikih vrućina, a Državni hidrometeorološki zavod izdao upozorenje najviše razine, tzv. crveni alarm, za područja Knina, Rijeke, Splita i Dubrovnika.[2]
Prva rečenica teksta glasi: „U Hrvatskoj Zakon o zaštiti na radu ne regulira rad na vrućinama, nego samo općom normom određuje obveznu primjenu smjernica kao priznatih pravila ZNR.“
Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 – na snazi od 1.11.2018.) svojim člankom 12 propisuje „Osnovna pravila zaštite na radu“, koja točkom 8 uključuju „osiguranje propisane temperature i vlažnosti zraka i ograničenja brzine strujanja zraka“ te točkom 11 općenito navodi „zaštitu od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja“. Članak 13 dalje elaborira: „Ako se rizici za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti ili se mogu samo djelomično ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, dodatno se primjenjuju posebna pravila zaštite na radu koja se odnose na radnike, način obavljanja poslova i radne postupke.“
Dalje se navode dvije izjave predsjednice Sindikata graditeljstva Hrvatske (u tekstu netočno naveden kao Sindikat građevinara Hrvatske), Jasenke Vukšić, vezano za Pravilnik o zaštiti na radu: „Za propuste u primjeni nisu propisani prekršaji niti sankcije.“
Pravilnikom o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 105/2020) propisuju se minimalni sigurnosni i zdravstveni zahtjevi za mjesta rada. Članak 22. „Mjesta rada na otvorenom prostoru“ svojim stavkom 5 propisuje: „U odnosu na zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta (rad pri niskim i visokim temperaturama na otvorenom prostoru) poslodavac je dužan postupati u skladu sa uputama i smjernicama nadležnog zavoda za javno zdravstvo u području medicine rada.“ Nema spominjanja sankcioniranja kršenja u Pravilniku.
Drugi navod glasi „Podsjeća da je Ministarstvo rada 2023. objavilo smjernice EU ‘Vrućina na radu – smjernice za mjesta rada’, a koje bi se trebale primjenjivati u praksi.“
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike objavilo je na svojim mrežnim stranicama[3] navedene smjernice donesene na razini Europske unije. Dokument Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA)[4] navodi rizične skupine: „radnici [koji će] vjerojatno obavljati intenzivan fizički rad pri izravnoj izloženosti sunčevoj svjetlosti i toplini uključuju poljoprivredu, šumarstvo, javne prostore i popravak i održavanje cesta, ribarstvo, građevinarstvo, rudarstvo i vađenje, prijevoz, poštanske usluge, prikupljanje otpada te održavanje i komunalne usluge.“ Spominju se još i radnici u hitnim službama poput policije, vatrogasaca i Hitne pomoći, koji često djeluju za neke od nepogoda i pri punom radnom opremom, što može pridonijeti toplinskom stresu. Smjernice predlažu tehničke (primjerice, upotrebu reflektirajućih zaštitnih struktura ili barijera ili onih koje apsorbiraju toplinu) i organizacijske mjere poput ograničavanja vremena provedenog na vrućini i/ili povećavanja vremena oporavka provedenog u hladnom okruženju, poticanja radnika da posao obavljaju umjerenom brzinom, prilagodba radnog vremena radi izbjegavanja doba dana ili godine s visokim temperaturama i UV zračenjem ili povećanja broja radnika po zadatku. Naglasak je još na zaštitnoj opremi, hidraciji te na odmoru i oporavku od vrućina za i nakon radnog vremena.
„Zavod za javno zdravstvo izdaje i objavljuje preporuke za zaštitu od vrućina, koje se dijelom odnose i na radnike koji rade na vrućinama, dodala je.“
Posljednje izmjene preporuka donesene su u lipnju prošle godine[5], pri kojem toplinski udar (hipertermiju) definiraju kao iznenadni kolaps organizma uslijed dugotrajnih i prekomjernih izlaganja jakim vrućinama. Preporuke Zavoda za ponašanje tijekom velikih vrućina[6] uključuju izbjegavanje boravka na izravnoj Sunčevoj svjetlosti, izbjegavanje izlaska u razdoblju od 10 do 17 sati, izbjegavanje teškog fizičkog rada, kao i izbjegavanje putovanja (vožnje osobnog automobila) za najtoplijeg dijela dana. Za radnike koji rade na otvorenom navedene su dvije preporuke: „Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta“ te „Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati“.
Nije potpuno razvidno kako se dvije preporuke koje izdaje Hrvatski zavod za javno zdravstvo mogu primjenjivati na svim radnicima koji obavljaju svoj posao na otvorenom, poput poštara, iako su isti navedeni kao skupina u najvećem riziku, uz sportaše, djecu, kronične bolesnike i osobe starije od 65 godina.
Parafraziranje gđe Vukšić: „Podsjeća da je SSSH kao središnjica uputio Ministarstvu rada prijedlog za izmjene Zakona o ZNR i podzakonskih propisa radi učinkovitijeg reguliranja određenih područja ZNR, a jedno od tih je i rad na visokim temperaturama.“
Iz Središnjice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske dostavili su nam dopis, koji su 28. travnja 2025. godine, na Svjetski dan zaštite na radu, uputili ministru rada te ravnatelju Uprave za rad i zaštitu na radu. U dopisu SSSH dostavlja prijedloge poboljšanja radnih uvjeta na nekoliko polja, uključujući i regulaciju rada na otvorenom za visokih temperatura (točka 1 Dopisa), uz molbu za sastanak kako bi o prijedlozima dvije strane nastavile razgovor koji se odvijao kroz 2024. godinu. Iz SSSH potvrđuju kako su njihovi predstavnici održali sastanak s rukovodstvom spomenutog Ministarstva.
Ulomci s kraja teksta: „Sindikati već dulje upozoravaju na potrebu preciznijeg i obvezujućeg reguliranja rada u uvjetima temperaturnih ekstrema, za rad na otvorenom pri visokim temperaturama (posebno u ljetnim mjesecima), kao i pri radu u hladnim uvjetima (na primjer hladnjače).
Stoga je u posljednjih nekoliko godina bilo više apela prema Ministarstvu rada i nadležnim tijelima da se donesu jasnije smjernice, osobito u kontekstu klimatskih promjena.
[Odlomci slijede nakon što se u vijesti uvodi sugovornik, Denis Paradiš iz Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske, no nije razvidno što je njegov citat, što parafraza, a što novinarska informacija.]
Iz Ministarstva rada na upit o reguliranju rada pri visokim temperaturama koje uzrokuju klimatske promjene odgovorili su kako se izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu planirane do kraja 2027. godine. Također su pojasnili kako se pri Ministarstvu zdravstva radi na novom Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada u sklopu kojeg se „osobita pažnja planira se posvetiti TVT indeksu, odnosno temperaturi vlažnog termometra, koji uzima u obzir mikroklimatske čimbenike, poput temperature zraka, vlažnosti i brzine strujanja zraka, a koji doprinose percepciji topline kod ljudi“. Pojasnili su još kako je njihova analiza otkrila da niti jedna država unutar Europske unije nije propisala maksimalnu temperaturu nakon koje se obustavlja rad, no neke su zemlje ugradile smjernice, na kojima počiva i hrvatski Zakon o zaštiti na radu, u svoje zakonodavstvo.
Tvrdnje vezane za zakonsko reguliranje rada u uvjetima ekstremnih vrućina točne su. Trenutne zakonske odredbe postavljene su općenito. Pravilnik i Smjernice detaljnije propisuju postupanja pri radu s visokom, odnosno niskim temperaturama, no ne propisuje sankcije za poslodavca koji se istih ne pridržava. Zasad nema prilagođenih zakonskih postupanja na vremenske uvjete koje uzrokuju klimatske promjene, a utječu na rad, radnu sposobnost te posljedično na zdravlje.
Dodatno, vrućina koja utječe na rad utječe i na ekonomske procese. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je na svojim stranicama 10 ključnih toplinskih zdravstvenih poruka iz izvješća Međuvladinog panela za klimatske promjene[7]. Uključuju, između ostalog, smanjenje BDP-a i produktivnosti zbog izgubljenih radnih sati na račun vrućina te povećane toplinske rizike u gradovima. Posljednjih se godina diljem Unije, ali i u Hrvatskoj bilježe smrtni slučajevi radnika na otvorenom za toplinskih valova.[8] U kontekstu klimatskih promjena, trenutno sagorijevanje fosilnih goriva vodi do porasta temperature od minimalno 2 Celzijeva stupnja do kraja stoljeća, što će puki rad na otvorenome u nadolazećim desetljećima pretvoriti u opasan zdravstveni rizik diljem planeta, podatak je iz metastudije Davida Wallace-Wellsa.[9]
S novinarske strane, u tekstu nije jasno gdje prestaje citat sugovornika, gdje se oni parafraziraju, a što je novinarski tekst. Nisu korišteni navodni znaci te se uglavnom općenito tekst vezuje na sugovornika/cu, što lako zbunjuje čitatelja.
[1]https://www.tportal.hr/biznis/clanak/rad-na-35-degc-bez-klime-hlada-i-pauze-u-hrvatskoj-jos-nema-zakona-koji-to-brani-20250727 tekstu pristupljeno 28. srpnja 2025.
[2] Upozorenje na toplinske valove. Petodnevna prognoza. DHMZ: https://meteo.hr/prognoze.php?section=prognoze_specp¶m=toplinskival_5 pristupljeno 11. kolovoza 2025.
[3] SMJERNICE ZA RAD NA VRUĆINI. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Objavljeno 10. kolovoza 2023., preuzeto 28. srpnja 2025 https://uznr.mrms.hr/smjernice-za-rad-na-vrucini/;.
[4] Dostupan je na istoj poveznici kao fusnota 2.
[5] Preporuke za zaštitu od vrućina. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Objavljeno 18. lipnja 2024., preuzeto 29. srpnja 2025. https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/zastitite-se-od-vrucina/
[6] Preporuke za ponašanje tijekom velikih vrućina. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Objavljeno 24. lipnja 2025., preuzeto 29. srpnja 2025. https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/preporuke-za-ponasanje-tijekom-velikih-vrucina/
[7] 10 Ključnih toplinskih zdravstvenih poruka iz IPCC AR6 izvješća. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Objavljeno 13. svibnja 2022., preuzeto 30. srpnja 2025. https://prilagodba-klimi.hr/10-kljucnih-toplinskih-zdravstvenih-poruka-iz-ipcc-ar6-izvjesca/
[8] Toplinski odar. Novosti. Objavljeno na portalu Novosti 30. srpnja 2025., preuzeto 7. kolovoza 2025. https://www.portalnovosti.com/toplinski-odar/
[9] The Uninhabitable Earth. A story of the future. David Wallace-Wells, Penguin Books, 2019.