U tekstu se provjerava nekoliko tvrdnji saborskog zastupnika Zvonimira Troskota o povezanosti obnovljivih izvora energije s energetskom sigurnošću i zelenom agendom.
Autorica: Branka Tokić, uredila Magdalena Makar (ODRAZ)
U članku ‘Troskot: Obnovljivi izvori energije su krivi za nestanak struje u Španjolskoj’ objavljenom 03.05.2025. na portalu Indeks, Hina je prenijela izjave saborskog zastupnika Zvonimira Troskota: ‘Ako je Europa najtopliji kontinent, kako tvrde iz Udruge za obnovljive izvore energije, onda banane rastu na Dinari, a krave lete iznad Zagreba. Takvim apsurdnim izjavama pokušava se opravdati cijela lažna agenda’. Kao suprotnost ‘lažnoj agendi’ Troskot zagovara elektrane na plin koje bi nam osigurale energetsku stabilnost i sigurnost: ‘Vezano za najavu o povećanju uvoza LNG plina iz SAD-a, ističe Troskot, Most predlaže konkretno rješenje: izgradnju moderne, državne plinske termoelektrane u Rijeci koja bi osigurala stabilnu i sigurnu opskrbu električnom energijom – u hrvatskom vlasništvu, za hrvatske potrebe.’ (Hina, Index).
Europa je najtopliji kontinent
Udruga koju zastupnik Troskot citira ne postoji u registru udruga, no tvrdnju o zagrijavanju Europe moguće je provjeriti na stranicama Copernicus programa Europske Unije: od 1980-ih, Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, što je čini najbrže zagrijavajućim kontinentom na Zemlji (Copernicus, 2024). Europa je od 1981. do 2020. zabilježila porast srednje temperature zraka od oko 0,45 °C po desetljeću, dok je globalni prosjek iznosio približno 0,2 °C po desetljeću. Ukupan broj dana s dnevnom maksimalnom temperaturom iznad 35 °C u Europi se od 1991. do 2020. povećao za gotovo 50 %, a broj noći s temperaturom iznad 25 °C porastao je za dvije trećine. Time se produljuju i intenziviraju sezonski toplinski valovi, što potvrđuje sve brže zagrijavanje kontinenta.
Je li moguće ostvariti energetsku sigurnost u Hrvatskoj uz pomoć termoelektrane na plin?
Teza zastupnika Troskota o ostvarivanju energetske sigurnosti putem izgradnje plinske elektrane u Rijeci je apsurdna jer Hrvatska trenutačno ne može u potpunosti zadovoljiti svoje potrebe za plinom isključivo iz vlastite proizvodnje, a u budućnosti se očekuje dodatno smanjenje pokrivenosti potreba. Dugi niz godina domaća je proizvodnja osiguravala približno 60 – 70 % domaće potrošnje plina, a preostalih 30 – 40 % potrošnje osiguravalo se plinom iz uvoza. Posljednjih godina dolazi do osjetnog pada domaće proizvodnje plina. Prema projekcijama potrošnje i proizvodnje plina domaća će proizvodnja osiguravati 27 % ukupnih potreba za plinom 2022. godine i 11 % potrošnje plina 2030. godine (Lidermedia.hr). Zbog toga se ulaže u istraživanje i eksploataciju novih plinskih nalazišta te se očekuje se da bi udio domaće proizvodnje mogao porasti na više od 40 % ukupnih potreba već u sljedećih nekoliko godina (Bloomberg Adria). Ipak, i uz taj rast, i dalje će nedostajati oko 60 % plina pa Hrvatska ostaje ovisna o uvozu – putem LNG terminala na Krku, uvoznim plinovodima i skladišnim postrojenjima.
Općenito je opskrba EU-a plinom iz uvoza opterećena geopolitičkim rizicima i infrastrukturnim ranjivostima te podložna cjenovnoj volatilnosti i ograničenim mogućnostima skladištenja. Do 65 % ukapljenog plina na terminal u Omišlju na Krku stiže iz SAD-a, dok se ostatak nabavlja na globalnim LNG tržištima širom svijeta (Novi list, Hina). Međutim, rizici za uvoz iz SAD-a su značajni. Na primjer, cijene američkog LNG-a mogu znatno varirati uslijed sezonskih potreba, promjena u proizvodnji električne energije te naglog oporavka potražnje u Aziji, posebno u Kini, a svaka politička promjena u SAD-u može prolongirati nove izvozne kapacitete, ograničiti fleksibilnost u rasporedu otprema i povećati neizvjesnost za kupce u EU. Sjedinjene Američke Države mogu odrediti prioritete izvoznih destinacija ovisno o vlastitim geopolitičkim interesima ili savezništvima. U slučaju zaoštravanja trgovinskih odnosa ili novih sankcija, Europa bi mogla izgubiti dio povjerenja i stabilnosti u dobavama američkog LNG-a (ECAP, Morski.hr).
A ima li doista banana u Hrvatskoj?
Retorički upečatljiva izjava o letećim kravama i bananama na Dinari nije tako apsurdna kako je zastupnik Troskot mislio kad ju je davao. Iako krave ne lete, u Hrvatskoj se već proizvode banane i drugo tropsko voće. Uza sve negativne aspekte zagrijavanja i njihov utjecaj na tradicionalne poljoprivredne kulture, zagrijavanje kontinenta s druge strane otvara mogućnosti za komercijalnu sadnju tropskih kultura, pa se domaće tropsko voće već naveliko proizvodi za osobne potrebe, a manje količine mogu se naći i na tržištu. Među pionirima uzgoja pravog tropskog voća u Hrvatskoj ističe se Ivan Šulog iz Donje Bistre, vlasnik brenda Exotic King. Još 1996. godine počeo je graditi „tropski vrt“ u Zagorju, gdje danas u stakleniku i na otvorenom uzgaja indijansku bananu – pawpaw (Asimina triloba), feijou, babaco, gorku dinju, guavu i druge egzotične vrste te ih svježe izvozi na tržišta Europske unije. Njegove proizvode prodaju i kooperanti koji od njega otkupljuju sadnice, a plodove mu često vraćaju da ih on plasira na vanjsko tržište ili preradi. Sama stabla banane sve su popularnija kao ukrasna vrtna biljka te čak i u unutrašnjosti uspijeva uzgoj na otvorenom (Moje vrijeme). U dolini Neretve nakon masovnog podizanja nasada mandarina i kiwija u prošlom stoljeću, danas se širi proizvodnja indijanskih banana, iako za sada uglavnom za osobne potrebe u vrtovima. U podacima Državnog zavoda za statistiku za sada se ne mogu naći podaci o uzgoju tropskog voća u Hrvatskoj, no stručne procjene su da je uzgoj raznih vrsta moguć i da će u budućnosti biti sve prisutniji i isplativiji (Poslovni.hr): ‘velika je vjerojatnost kako će se otvoriti neke nove mogućnost uzgoja tropskih kultura poput manga, kiwana, banana, ananasa, žute lubenice i drugih vrsta voća kao i batat, liči, kabocha tikve, kumkvata, stevije i drugih’.
Zaključno, retorika zastupnika Troskota kao kritika zelene agende je netočna. Energetsku, klimatsku i poljoprivrednu sigurnost moguće je postići upravo korištenjem mjera zelene agende EU-a, dok su mjere koje Troskot predlaže za energetsku sigurnost Hrvatske vrlo rizične.
Reference:
Hina, Index, ‘Troskot: Obnovljivi izvori energije su krivi za nestanak struje u Španjolskoj’, https://www.index.hr/vijesti/clanak/troskot-zelena-tranzicija-je-prevara/2667121.aspx , pristupljeno 29.07.2025.
Copernicus, 2024: European State of the Climate Report 2024, https://climate.copernicus.eu/esotc/2024 , pristupljeno 29.07.2025.
Exotic King: N. Orušulić, Hrvatski kralj egzotičnog voća četvrt stoljeća je u biznisu koji mnogi ne shvaćaju ozbiljno, https://forbes.dnevnik.hr/ljudi/hrvatski-kralj-egzoticnog-voca-cetvrt-stoljeca-je-u-biznisu-koji-mnogi-ne-shvacaju-ozbiljno/ , pristupljeno 29.07.2025.
Moje vrijeme, https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2024/07/uzgojite-bananu-sve-uspjesnije-prezimljavaju-i-u-unutrasnjosti-hrvatske/ objavljeno 16.07.2024.
Poslovni.hr: J. Bam, Uskoro ćemo u Hrvatskoj uzgajati banane i ananas, i to kvalitetnije nego u tropskim krajevima, https://www.poslovni.hr/hrvatska/uskoro-cemo-u-hrvatskoj-uzgajati-banane-i-ananas-i-to-kvalitetnije-nego-u-tropskim-krajevima-4456051 , pristupljeno 29.07.2025.
Lidermedia.hr: A. Knežević, Za osam godina proizvodnja plina u Hrvatskoj past će s trećine na samo jednu desetinu, https://lidermedia.hr/tvrtke-i-trzista/za-osam-godina-proizvodnja-plina-u-hrvatskoj-past-ce-s-trecine-na-samo-jednu-desetinu-141897/ , pristupljeno 29.07.2025.
Bloomberg Adria, I.Ilić, Vermilion kreće s proizvodnjom plina na istoku Hrvatske, domaće količine rastu za 25 posto, https://hr.bloombergadria.com/biznis/kompanije/62038/vermilion-krece-s-proizvodnjom-plina-u-hrvatskoj/news objavljeno 05.07.2024., pristupljeno 29.07.2025.
Novi list, Hina, Plenković u Washingtonu: 65% plina na LNG terminal u Krku pristiglo je iz SAD-a, https://www.novilist.hr/novosti/svijet/plenkovic-u-washingtonu-65-plina-na-lng-terminal-u-krku-pristiglo-je-iz-sad-a/ pristupljeno 29.07.2025.
ECAP: Sigurnost opskrbe plinom u EU-u, 2024, https://www.eca.europa.eu/ECAPublications/SR-2024-09/SR-2024-09_HR.pdf , pristupljeno 29.07.2025.
Morski.hr: SAD i EU sklopili dogovor o uvozu LNG plina, https://www.morski.hr/sad-i-eu-sklopili-dogovor-o-uvozu-lng-plina/ , pristupljeno 29.07.2025.