U analizi se provjeravaju plasirane tvrdnje putem Facebooka i protestnog okupljanja kako je u Hrvatskoj na djelu „zamjena stanovništva“
Autor: Emil Čančar / ODRAZ
Na Facebook stranici udruge Bolja Hrvatska[1] objavljena je serija video isječaka s konferencije za medije povodom okupljanja „Prosvjed za očuvanje hrvatske kulture – NE uvozu stranih radnika!“ u subotu, 20. rujna u središtu Zagreba. Geslo okupljanja bilo je „Vratimo Hrvatsku hrvatskom narodu! Vrijeme je za bolju Hrvatsku!“ Organizatori su pozivali građane da im se pridruže u prosvjednom okupljanju protiv stranih radnika i zamjene stanovništva. Prosvjed slabog odaziva medijski je popraćen, a istaknute su konfuzne izjave i nejasni dijelovi govora organizatora[2]. Videa govora također su objavljena na stranici. Teza o zamjeni stanovništva u središtu je ove analize.
Lista od 10 zahtjeva Građanske inicijative Za Bolju Hrvatsku uključuje: kvote za strane radnike, zabranu prihvata deportiranih migranata, zaštita demografije i identiteta, privremenu obustavu uvoza radne snage, strogu primjena zakona (usmjerenu na strane radnike, uz ukidanje radne dozvole i deportaciju pri težem kršenju), sigurnosnu i zdravstvenu provjeru stranih radnika, inzistiranje na upotrebi hrvatskog jezika i pisma (dok bi se domicilni jezik mogao koristiti u privatnosti doma i okviru kulturnih udruga), redovite inspekcije pri institucijama koje zapošljavaju strane radnike, pravo prvenstva hrvatskih radnika te poticanje na zapošljavanje hrvatskih radnika poreznim olakšicama i subvencijama.
Neki od navedenih zahtjeva u srazu su s postojećim propisima Republike Hrvatske, poput isključive uporabe hrvatskog jezika i pisma koji se kosi s člancima 3. i 14. Ustava[3]. Mehanizam za primarno zapošljavanje domicilnog stanovništva već je uspostavljen. Zakon o strancima, koji je na snagu stupio 1. siječnja 2021. godine otvorio je tržište radne snage u Hrvatskoj. Vlada od tada više ne propisuje godišnju kvotu, već se poslodavci obraćaju Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, pri kojem se provodi test tržišta rada.[4] Test tržišta rada mjera je uspostavljena kako bi se zaštitilo domicilno radno sposobno stanovništvo. Ukoliko HZZ utvrdi kako nema domaćeg radno sposobnog stanovništva za pojedini posao, poslodavac može od Ministarstva unutarnjih poslova pokrenuti postupak za izdavanje dozvole stranom radniku.
U tekućoj godini, MUP je s 31. kolovozom izdao ukupno 124 126 dozvola za državljane trećih zemalja, najviše za sektore turizma i graditeljstva[5]. Aktualni podaci Državnog zavoda za statistiku za 2024. godine bilježe doseljavanje u Republiku Hrvatsku iz inozemstva od 70 391 osoba, a u inozemstvo se odselilo 38 997 osoba; od čega se odselilo se 51,7% hrvatskih državljana, a doselilo iz inozemstva 18,9% hrvatskih državljana.[6]
Za ovu analizu bitna je definicija teorije zavjere, koju politolog Nebojša Blanuša (str. 11) u najopćenitijem obliku preuzima iz Websterova rječnika izdanog 1976. godine, a koja teoriju zavjere definira kao
„interpretativni okvir i pripovjedni obrazac koji politička zbivanja i šire političke procese objašnjava kao posljedicu smišljenih i naoko nepovezanih aktivnosti, tj. tajnih dogovora o izvršavanju nezakonitih ili nemoralnih postupaka (i ciljeva) ili njihove uporabe kako bi se postigao legalan cilj.“[7]
Istoznačnice za teoriju zavjere su „spletka“, „intriga“, „tajna rabota“ i „makinacija“, a Blanuša navodi i definiciju Davida Coadyja po kojoj grupa zavjernika ili organizacija djeluje potajno i/ili čini drugo od onoga što tvrdi, ali čije se prave namjere daju iščitati u javnosti.[8]
Teorija o zamjeni stanovništva spada u teorije zavjere i već je prije dokazana kao činjenično neutemeljena. Portal Faktograf razradio ju je ranije ove godine[9] kao teoriju koju koriste ekstremni desničari i nacionalisti, po kojima je cilj globalnih elita iskorjenjivanje bjelačkog stanovništva u Europi i Sjedinjenim Državama. Teorija se vezuje uz Agendu 2030 Ujedinjenih naroda, a tvrdi kako su migracije pokretač spomenute zamjene stanovništva. U sklopu narativa ove teorije zavjere ne pruža se objašnjenje kamo odlazi bjelačko stanovništvo, već se govori o preplavljivanju, zamjeni, ugrozi kulture, sigurnosti i identiteta. Ekonomski poticaji za migracije nisu uključeni u interpretacijski okvir teorije zavjere. Teze s Facebook stranice i prosvjednog okupljanja Građanske inicijative Za bolju Hrvatsku netočne su. K tome, nedovoljno su i konfuzno artikulirane čak unutar diskursa teorije zavjere. Međutim, u nekoliko dana praćenja broj pratitelja Facebook stranice narastao je, a stranica prosvjednog događanja prenamijenjena je u javnu grupu. Za očekivati je kako će se ova teorija zavjere te širenje vezanih dezinformacija nastaviti intenzivnije u hrvatskom medijskom sustavu. Dodatna slabost sustava općenito je što nisu uspostavljeni širi mehanizmi integracije, a niti senzibilizacije lokalnih zajednica n
[1] Facebook grupa Bolja Hrvatska ima oko 4 000 pratitelja. https://web.facebook.com/groups/630119413486634/user/61577219051356/
[2] Index.hr: FOTO U Zagrebu održan jedan od najbizarnijih prosvjeda ikad. Objavljeno 20. rujna, a pristupljeno 21. rujna 2025. https://www.index.hr/vijesti/clanak/foto-u-zagrebu-odrzan-jedan-od-najbizarnijih-prosvjeda-ikad/2711601.aspx
[3] Ustav Republike Hrvatske (NN 65/1990) https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_12_56_1092.html
[4] Ministarstvo unutarnjih poslova: Radne dozvole. Pristupljeno 17. rujna 2025. https://mup.gov.hr/radne-dozvole/286764?
[5] Statistika MUP-a. Pristupljeno 17. rujna 2025. https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019
[6] Državni zavod za statistiku: MIGRACIJA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE U 2024. Objavljeno 18. srpnja 2025., pristupljeno 17. rujna 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97255?utm
[7] Nebojša Blanuša (2011). Teorije zavjera i hrvatska politička zbilja 1980.-2007. Plejada: Zagreb.
[8] Isti izvor.
[9] Faktograf: Mit o “velikoj zamjeni stanovništva”. Objavljeno 18. veljače 2025., pristupljeno 21. rujna 2025. https://faktograf.hr/2025/02/18/mit-o-velikoj-zamjeni-stanovnistva/