Kako globalno zatopljenje utječe na našu želju za slatkim?

Podijelite vijest:

U analizi članka se provjerava tvrdnja “Vrućine nas tjeraju da jedemo više šećera, upozoravaju znanstvenici”.

Autorica: Željka Kadlec, 22.9.2025.

Portal Index.hr [1] 10. rujna 2025. godine je objavio članak pod nazivom “Vrućine nas tjeraju da jedemo više šećera, upozoravaju znanstvenici” temeljen na istraživanju Pan He (autorica studije i predavačica znanosti o okolišu na Sveučilištu Cardiff). U naslovu članka stoji da nas vrućine “tjeraju” na veći unos šećera, a u tekstu se poziva na novo istraživanje [2] koje sugerira da porast temperatura povećava konzumaciju slatkih napitaka i ledenih deserata. Postavlja se pitanje tjera li nas vrućina da jedemo veće količine šećera ili posežemo za hladnim proizvodima, koji bi ublažili vrućinu?

Studija objavljena u Nature Climate Change [3] analizirala je 15 godina transakcijskih podataka kućanstava u SAD-u (2004.–2019.) i lokalne vremenske uvjete. Nađena je pozitivna veza između temperature i unosa dodatne količine šećera, poglavito kroz zaslađene napitke i ledene deserte. U rasponu 12–30 °C, unos se povećavao prosječno za ~0,7 g po osobi na dan na svaki +1 °C [3]. Index navodi ključne brojke (0,7 g/°C; fokus na napitke i deserte; jači učinak među niže-dohodovnim skupinama) i citira autoricu Pan He, što je u skladu s navodima iz AP-a i sveučilišnih priopćenja [1, 4, 5]. Prosječno povećanje je malo u apsolutnom iznosu (decimalni grami/dan), ali kumulativno i na razini populacije može biti značajno (stotine milijuna dodatnih kilograma godišnje) [4]. Mediji ponekad pojačaju uzročno-posljedični ton (“vrućina tjera”), a ne fiziološku nužnost, što zapravo preciznije upućuje na povećanu vjerojatnost odabira zaslađenih rashlađenih proizvoda pri višim temperaturama [3, 6].

Na tom tragu se postavlja pitanje tjera li nas zaista vrućina na veću konzumaciju slatkih proizvoda, prepunih šećera, ili se tim proizvodima zapravo želimo rashladiti i smanjiti vrućinu?
 Za potrebe utvrđivanja istinitosti ovih tvrdnji, poslan je upit Marijani Peček Vidaković, dr. med., spec. obiteljske medicine, sveučilišnoj specijalistici nutricionizma [7], koja ističe kako “potrošači često ne slijede preporuke o balansiranoj prehrani, već posežu za prerađenom hranom bogatom mastima i šećerom, što dovodi do pretilosti i bolesti”. S obzirom da autorica istraživanja Pan He naglašava da povećane temperature potiču želju za rashlađujućim i lako dostupnim proizvodima (slatkiši, gazirana pića), koji su istodobno izrazito bogati šećerom, doktorica također navodi kako “ljudi hranu biraju pod utjecajem dostupnosti i marketinga, a ne racionalnih i stručnih preporuka. Hrana je danas svuda prisutna, a potrošnju često diktira profit, a ne zdravlje. Pri osvrtu na članak doktorica navodi kako autorica studije Pan He zapravo upozorava na štetne posljedice takvih navika, a ne daje preporuku da se one slijede.” Smjernice za postupanjem tijekom visokih vrućina ističu vodu (i po potrebi elektrolite pri dugotrajnom znojenju) kao prvi izbor te preporučuju ograničiti zaslađene napitke [8, 9, 10]. Neovisno o klimi, unos dodanih šećera treba držati niskim [11, 12].

Što ovaj nalaz znači za Hrvatsku?

Hrvatska već bilježi toplinski valove, a dostupnost hladnih zaslađenih napitaka i sladoleda je široka. Razumno je očekivati sličan smjer ponašanja, no lokalne podatke o kupnjama i vremenu treba posebno analizirati prije generalizacije [3]. Doktorica Peček Vidaković također ističe kako se u Hrvatskoj također napuštaju tradicionalni obrasci prehrane i prihvaća zapadnjačka prehrana bogata brzom hranom, slatkim napicima i prerađenim proizvodima. Pri tome ističe kako naslov članka može biti zavodljiv i sugerirati da se preporučuje konzumacija takve hrane, iako se radi o analizi potrošačkih navika i upozorenju na njihove zdravstvene rizike.

Zaključak

Zaključno, ocjena točnosti: točno. Analiza dostupnih podataka podržava tezu da više temperature povećavaju vjerojatnost konzumacije zaslađenih rashlađenih proizvoda, što podiže unos dodanog šećera. Međutim, naslovna formulacija da nas vrućine “tjeraju” može sugerirati biološku nužnost, dok se radi primarno o ponašanju i odabiru pod utjecajem temperature, dostupnosti i navika, s malim prosječnim dnevnim pomacima koji se zbrajaju kroz vrijeme i populaciju.

  1. Vrućine nas tjeraju da jedemo više šećera, upozoravaju znanstvenici. Index vijesti. https://www.index.hr/vijesti/clanak/kako-globalno-zatopljenje-utjece-na-nasu-zelju-za-slatkim/2708164.aspx (12.9.2025.)
  2. Scientists find a surprising reason why people are eating more sugar. https://edition.cnn.com/2025/09/08/climate/heat-us-eating-more-sugar (20.9.2025.)
  3. Pan He, Zhuojing Xu, Duo Chan, Pengfei Liu, Yan Bai (2025). Rising temperatures increase added sugar intake disproportionately in disadvantaged groups in the USA. Nature Climate Change volume 15, p. 963–970. https://www.nature.com/articles/s41558-025-02398-8?utm (20.9.2025.)
  4. Bornstein, S. (2025). As world gets hotter, Americans are turning to more sugar, study finds. https://apnews.com/article/heat-hot-climate-sugar-soda-diabetes-dee1cb27322afb3e556fd2c6f8ecf1ae (15.9.2025.)
  5. Cardiff University (2025). Sweetwave: rising temperatures lead people to eat more added sugar via soft drinks and frozen desserts, study finds. https://www.cardiff.ac.uk/news/view/2950198-sweetwave-rising-temperatures-lead-people-to-eat-more-added-sugar-via-soft-drinks-and-frozen-desserts%2C-study-finds?utm (20.9.2025.)
  6. ConscienHealth. Rising Temperatures Increase Added Sugar Intake? Not Exactly. https://conscienhealth.org/2025/09/rising-temperatures-increase-added-sugar-intake-not-exactly/?utm_source (20.9.2025.)
  7. Intervju (dostupno na e-mail-u) Marijana Peček Vidaković, dr. med., spec. obiteljske medicine, sveučilišna specijalistica nutricionizma (18.9.2025.)
  8. About Heat and Your Health. https://www.cdc.gov/heat-health/about/index.html?utm_source (15.9.2025.)
  9. Keeping Workers Well-Hydrated. OSHA Occupational Safety and Health  Administration. https://www.osha.gov/sites/default/files/FactSheet_KeepingWorkersWellHydrated.pdf?utm_source (18.9.2025.)
  10. WHO. Staying hydrated in the heat: what the public can learn from professional athletes. https://www.who.int/europe/news-room/feature-stories/item/staying-hydrated-in-the-heat–what-the-public-can-learn-from-professional-athletes?utm_source (18.9.2025.)
  11. EFSA. Tolerable upper intake level for dietary sugars. https://www.efsa.europa.eu/sites/default/files/2021-07/sugars-factsheet-en.pdf?utm_source (18.9.2025.)
  12. Ruolin Yan, R., Bun Chan, C., Chun Yu Louie (2022). Current WHO recommendation to reduce free sugar intake from all sources to below 10% of daily energy intake for supporting overall health is not well supported by available evidence. The American Journal of Clinical Nutrition Volume 116, Issue 1, p. 15-39. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9307988/?utm_source (18.9.2025.)

Srodni članci

Korištenje pejorativnih metafora u medijskom prikazu migranata

U tekstu donosimo pregled načina na koji pojedini mediji u Hrvatskoj oblikuju sliku o migrantima i migracijama. Autor: Stjepan...

Što su superćelijske oluje i zašto se javljaju?

U tekstu se pojašnjava pojam superćelijskih oluja koje nisu nov pojam niti su ga plasirali „plaćeni znanstvenici“. Autorica: Magdalena...

Mit o antibjelačkom rasizmu

U tekstu se provjerava tvrdnja da u Francuskoj postoji antibjelački rasizam koju je objavio Ivo Blažević na portalu...

Postoji li u Hrvatskoj ekstremna ljevica?

U tekstu provjeravamo tvrdnju da je stranka Možemo! ekstremno lijeva stranka Autor: Stjepan Lacković, Veleučilište s pravom javnosti Baltazar...