U tekstu provjeravamo tvrdnju portala slobodnizajedno.org da je više ugljičnog dioksida u atmosferi dobro za svijet.
Autor: Krešimir Jurina, Veleučilište s pravom javnosti Baltazar Zaprešić
U članku „Više CO₂ je dobro za svijet“, objavljenom 9. svibnja 2024. na portalu Slobodni zajedno, tvrdi se da je povećana razina ugljičnog dioksida (CO₂) korisna i poželjna za planet. Autor se poziva na izjave fizičara i profesora emeritusa s Princetona Williama Happera koji navodi da je „apsurdno pokušavati smanjiti CO₂“ jer biljke navodno napreduju kod većih koncentracija tog plina. Tekst također sadrži neprovjerene teorije zavjere o depopulaciji te diskreditira znanstveni konsenzus oko klimatskih promjena. U nastavku provjeravamo valjanost tih tvrdnji.
Ugljični dioksid ima ključnu ulogu u procesu fotosinteze kojom biljke stvaraju energiju za rast, tj. pretvaraju CO₂ u šećere. U zatvorenim prostorima poput staklenika, povećana koncentracija CO₂ može privremeno pospješiti rast biljaka. Međutim, znanstvene studije pokazuju da se taj učinak ne može jednostavno preslikati na otvorene ekosustave ili globalnu atmosferu, jer je dugoročni rast biljaka ograničen dostupnošću vode, hranjivih tvari i utjecajem drugih stresora (Leakey et al., 2009; Ainsworth & Long, 2005).
Kada CO₂ dospije u atmosferu u koncentracijama iznad prirodnih ciklusa, dolazi do narušavanja energetskog balansa Zemljina klimatskog sustava, što rezultira globalnim zatopljenjem (NASA, 2024). Podaci IPCC-a i NASA-e potvrđuju da emisije CO₂ iz fosilnih goriva predstavljaju glavni uzrok rastućih temperatura i ekstremnih klimatskih pojava. Prema IPCC-u, godišnje koncentracije CO₂ u posljednjem desetljeću premašuju 420 ppm, što odgovara razinama zabilježenim geološkom razdoblja prije otprilike tri milijuna godina, kada su globalne temperature i razine mora bile značajno više nego danas (IPCC, 2023).
Posljedice uključuju porast globalne temperature, topljenje ledenjaka, porast razine mora te sve učestalije i intenzivnije suše, poplave i oluje. Provisional State of the Global Climate 2023 potvrđuje da je 2023. bila najtoplija godina, obilježena rekordnim razinama stakleničkih plinova, toplinom oceana, smanjenjem ledenog pokrova i gubitkom ledenih masa (World Meteorological Organization, 2023).
Tvrdnja da biljkama nedostaje CO₂ često proizlazi iz pojednostavljene interpretacije procesa fotosinteze, pri čemu se zanemaruje kompleksna dinamika rasta biljaka u stvarnim ekološkim uvjetima. Iako biljke za rast doista koriste ugljikov dioksid, znanstvene studije pokazuju da povećanje koncentracije CO₂ ne dovodi nužno do proporcionalnog povećanja prinosa. Rast biljaka u prirodi uvjetovan je nizom drugih čimbenika, uključujući dostupnost vode, tla bogatog hranjivim tvarima, temperatura i učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta. Dugoročna istraživanja u uvjetima povišenog CO₂ upućuju na to da učinak tzv. „CO₂ gnojidbe“ može biti kratkotrajan, smanjen ili čak neutraliziran u stvarnim agroekološkim sustavima (Norby & Zak, 2011). Štoviše, višak CO₂ može negativno utjecati na nutritivnu kvalitetu osnovnih žitarica poput pšenice i riže, smanjujući udio proteina, željeza i cinka (Loladze, 2014).
U članku se također navodi da „zagađenje ugljikom ne postoji“. Pojam „zagađenje ugljikom“ odnosi se na emisiju stakleničkih plinova, osobito CO₂, koji u visokim koncentracijama destabilizira klimatski sustav. Iako CO₂ nije otrovan u malim količinama, njegova akumulacija ima ozbiljne okolišne i društvene posljedice (IPCC, 2023; NASA, 2024).
Zaključno, tvrdnja „više CO₂ je dobro za svijet“ je djelomično točna. Točno je da CO₂ u ograničenim uvjetima (npr. u staklenicima) može privremeno pospješiti rast biljaka. Međutim, taj učinak nije održiv u prirodnim sustavima. Tvrdnja zanemaruje sveobuhvatne i globalno priznate znanstvene dokaze o štetnim utjecajima povišenog CO₂ poput globalnog zatopljenja, porasta razine mora, ekstremnih vremenskih pojava itd.
Literatura
Ainsworth, E. A., & Long, S. P. (2005). What have we learned from 15 years of free-air CO₂ enrichment (FACE)? A meta-analytic review of the responses of photosynthesis, canopy properties and plant production to rising CO₂. New Phytologist, 165(2), 351–372. https://doi.org/10.1111/j.1469-8137.2004.01224.x
IPCC. (2023). Climate Change 2023: Synthesis Report – Summary for Policymakers. https://www.ipcc.ch/report/ar6/syr/ [PDF, str. 5 i FAQ 1.3: https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/faqs/IPCC_AR6_WGI_FAQ_Chapter_01.pdf]
Leakey, A. D. B., et al. (2009). Elevated CO₂ effects on plant carbon, nitrogen, and water relations: six important lessons from FACE. Journal of Experimental Botany, 60(10), 2859–2876. https://doi.org/10.1093/jxb/erp096
Loladze, I. (2014). Hidden shift of the ionome of plants exposed to elevated CO₂. eLife, 3, e02245. https://doi.org/10.7554/eLife.02245
NASA. (2024). Climate Change: How do we know? https://climate.nasa.gov/evidence/
Norby, R. J., & Zak, D. R. (2011). Ecological lessons from free-air CO₂ enrichment (FACE) experiments. Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics, 42, 181–203. https://doi.org/10.1146/annurev-ecolsys-102209-144647 World Meteorological Organization. (2023). Provisional State of the Global Climate 2023. https://wmo.int/sites/default/files/2023-11/WMO%20Provisional%20State%20of%20the%20Global%20Climate%202023.pdf