U tekstu provjeravamo tvrdnju o „ekocidu u nastajanju“ koji, prema medijima i izjavama dijela mještana, prijeti zaleđu Vodica i Tisnog.
Autor: Luka Ivanković, Veleučilište s pravom javnosti Baltazar Zaprešić
Dana 16. srpnja 2025. godine na portalu Nacional.hr objavljen je članak pod naslovom „Ekocid u nastajanju: Mještani protiv vjetroelektrane, spremni stati pred bagere“[1]. U tekstu se navodi kako mještani zaleđa Vodica i Tisnog izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog planirane izgradnje vjetroelektrane Dazlina. Iako je zabrinutost lokalne zajednice legitimna i očekivana, tvrdnja o „ekocidu“ zahtijeva provjeru činjenica.
Prema definiciji koju donosi Enciklopedija.hr, ekocid predstavlja „potpuno razaranje nekog područja čovjekovom djelatnošću, posebno kemijskim i biološkim sredstvima koja u potpunosti mijenjaju postojeće ekosustave i plodne ravnice ili šume pretvaraju u mrtva, čovjeku nepodobna područja“.[2] Riječ je o zločinu protiv prirode, ozbiljnom poput genocida, no usmjerenom prema ekosustavima i vrstama. Ekocid za sobom ostavlja mrtve rijeke, neplodna tla i istrijebljene vrste – dugoročne, nerijetko nepovratne posljedice koje nadilaze lokalne ekološke sukobe.[3] Već i površna analiza dostupnih dokumenata iz postupka procjene utjecaja na okoliš pokazuje: u slučaju vjetroelektrane Dazlina – takvi učinci nisu ni približno na vidiku.[4]
Tvrdnja županijskog vijećnika Stipe Petrine da „nitko ne zna kad je ta vjetroelektrana uopće uvrštena u prostorne planove“ jednostavno je činjenično pogrešna te pokazuje nepoznavanje propisa – ili zanemarivanje javnih procedura. Prema članku 3., točka 23. Zakona o prostornom uređenju, namjena prostora je „planirani sustav korištenja prostora, površina, zemljišta, odnosno građevina, određen, odnosno propisan prostornim planom“.
To znači da čim je u prostornom planu županije neki prostor određen kao „područje mogućeg smještaja vjetroelektrane“ ili „istražno polje za vjetroenergiju“, ta namjena je pravovaljana i javna. Dodatno, svaki plan, svaka njegova izmjena ili dopuna – pa tako i trenutak kada je Dazlina uvrštena kao istražna zona za vjetroelektrane – mora biti javno objavljen u „Službenom vjesniku županije“, a prema članku 64. prostorni planovi moraju biti dostupni na uvid javnosti u tijeku njihove izrade, donošenja i važenja. Povrh toga, u članku 110. jasno piše da odluka o donošenju prostornog plana koji donosi županijska skupština objavljuje se u službenom glasilu županije.[5] Drugim riječima, nije moguće da „nitko ne zna“ kad se to dogodilo: sve objave su javne, dostupne na stranicama Šibensko-kninske županije i u registrima službenih akata.
Nadalje, područje Dazlina eksplicitno je označeno u Prostornom planu kao prostor za istraživanje mogućeg smještaja vjetroelektrane. Takva oznaka, prema pravima definiranima zakonom i provedbenim odredbama plana, znači da je lokacija formalno prepoznata kao energetski potencijal za razvoj vjetroenergetskih objekata, ali realizacija zahvata uvjetovana je provođenjem svih stručnih i zakonskih procedura (studije utjecaja na okoliš, javne rasprave, pribavljanje svih suglasnosti itd.).[6]
Na upit HRT-a vezan za mogućnost gradnje na lokaciji Dazlina, Zavod za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije odgovorio je kako je taj prostor u prostornom planu označen kao „potencijalna lokacija za daljnja istraživanja“ vjetroelektrane, što znači da je projekt u fazi prikupljanja svih stručnih podloga i dozvola. Takav status ne daje automatsku dozvolu za gradnju, već jasno upućuje da postupak dozvoljavanja tek treba proći sve zakonske korake pa Zavod i ne može dati drugačiji odgovor jer je postupak još u tijeku – projekt Dazlina formalno ima prostornoplansku osnovu, ali će se pravo na gradnju moći ostvariti tek po ispunjenju svih propisanih uvjeta i dozvola.[7]
Najspornije u cijelom ovom članku je da ovaj projekt predstavlja „ekocid u nastajanju“, što nije znanstveno utemeljeno. Naime, svaka gradnja vjetroelektrane u Hrvatskoj podliježe obveznoj Studiji o utjecaju na okoliš (SUO) prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš.[8][9] Studija o utjecaju vjetroelektrane Dazlina javno je dostupna te nisu pronađeni dokazi o trajnom uništenju ekosustava unutar nje. Naprotiv, analiza identificira mogući utjecaj na ptice, šišmiše i lokalne vrste, ali istaknute su mjere kojima će se ti rizici smanjiti, a koje propisuje i predlaže struka.[10] Važno je istaknuti kako Hrvatska ima jedan od najstrožih zakonskih okvira zaštite okoliša u regiji. [11] Osim toga, u sklopu ovog projekta provedena je i javna rasprava, koja je trajala 30 dana. Tijekom tog razdoblja svi zainteresirani građani imali su priliku iznijeti svoje primjedbe, koje je potom detaljno analiziralo nadležno povjerenstvo. Nakon završetka postupka javne rasprave, nigdje nije zabilježeno da bi projekt mogao predstavljati potencijalni „ekocid“. Takve tvrdnje nisu utemeljene niti u jednom relevantnom dokumentu koji je izdala struka.[12] Štoviše, u rješenju Ministarstva gospodarstva jasno se navodi kako je ovaj projekt, nakon provedene javne rasprave, ocijenjen prihvatljivim za okoliš i ekološku mrežu – naravno, uz uvjet primjene i provedbe propisanih mjera zaštite okoliša te mjera za ublažavanje negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže (A), kao i uz provođenje programa praćenja stanja okoliša i ekološke mreže (B).[13]
Kao i u slučaju solarne elektrane kod Obrovca Sinjskog, nakon analize svih dostupnih podataka postaje jasno da iza senzacionalističkih tvrdnji o „ekocidu“ u vezi vjetroelektrane Dazlina ne stoje ni znanstveni ni pravni dokazi. Umjesto ekocida, imamo primjer kako funkcionira zakonodavni sustav. Tvrdnja poput „nitko ne zna kad je ta vjetroelektrana uopće uvrštena u prostorne planove“ ili pak tvrdnja „ja bih svakako htio reći da je ovo jedan ekocid u nastajanju“ mogu zvučati efektno, no one su lako provjerljive te je utvrđeno kako su netočne. Ovaj projekt prolazi sve propisane zakonske i stručne filtere, javna procedura je osigurana, a svi relevanti dokumenti su dostupni na uvid.
[1] Nacional – EKOCID U NASTAJANJU Mještani protiv vjetroelektrane, spremni stati pred bagere, 2025, URL: https://www.nacional.hr/ekocid-u-nastajanju-mjestani-protiv-vjetroelektrane-spremni-stati-pred-bagere/#google_vignette, (pristupio 18.07.2025.)
[2] Enciklopedija – Ekocid, 2013, URL: https://www.enciklopedija.hr/clanak/ekocid, (pristupio: 19.07.2025.)
[3] Martinis, M., Sekulić, B., & Lovrić, A. Ž. (1992) Ekocid nad Hrvatskom. Socijalna ekologija: journal for environmental thought and sociological research = Socijalna ekologija: Zeitschrift für Umweltgedanken und soziologische Forschung, Vol. 1 No. 2. Zagreb: Filozofski fakultet URL: https://hrcak.srce.hr/137530, (pristupio: 19.07.2025.)
[4] Vjetroelektrana Dazlina d.o.o. (2022) Studija o utjecaju na okoliš zahvata vjetroelektrana Dazlina. Zagreb: MINGOR. Preuzeto s https://mingo.gov.hr/UserDocsImages//UPRAVA-ZA-PROCJENU-UTJECAJA-NA-OKOLIS-ODRZIVO-GOSPODARENJE-OTPADOM/Puo//4_8_2022_studija_vjetroelektrana_dazlina.pdf, (22.07.2025.)
[5] Narodne novine (2023) Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). https://www.zakon.hr/z/689/zakon-o-prostornom-uredenju#google_vignette, (pristupio: 19.07.2025.)
[6] Prostorni plan
[7] HRT – Mještani spremni stati pred bagere zbog vjetroelektrane, 2025, URL: https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/vjetroelektrana-1-12249813, (pristupio: 22.07.2025.)
[8] Narodne novine (2014) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14). URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_61_1138.html, (pristupio: 20.07.2025.)
[9] Narodne novine (2017) Uredba o izmjenama i dopunama uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 03/17). URL:https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_118.html , (pristupio: 20.07.2025.)
[10] Vjetroelektrana Dazlina d.o.o. (2022) Studija o utjecaju na okoliš zahvata vjetroelektrana Dazlina. Zagreb: MINGOR. Preuzeto s https://mingo.gov.hr/UserDocsImages//UPRAVA-ZA-PROCJENU-UTJECAJA-NA-OKOLIS-ODRZIVO-GOSPODARENJE-OTPADOM/Puo//4_8_2022_studija_vjetroelektrana_dazlina.pdf, (22.07.2025.)
[11]Narodne novine (2019) Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18). URL: https://www.zakon.hr/z/194/zakon-o-zastiti-okolisa, (pristupio: 22.07.2025.)
[12] Šibensko Kninska županija – Javna rasprava Studije o utjecaju na okoliš: Vjetroelektrana Dazlina, Općina Tisno, 2022, URL: https://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/informacije/informacije-o-javnim-raspravama/javna-rasprava-studije-o-utjecaju-na-okolis-vjetroelektrana-dazlina-opcina-tisno/3105.html, (pristupio: 22.07.2025.)
[13] Ministarstvo gospodarstva – Rješenje procjene utjecaja na okoliš, 2023, URL: https://mzozt.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA-ZA-PROCJENU-UTJECAJA-NA-OKOLIS-ODRZIVO-GOSPODARENJE-OTPADOM/Puo/21_08_2023_Rjesenje_VE_Dazlina.pdf, (22.07.2025.)