U članku se provjerava tvrdnja da je projekt „Zelenih“ najveća prevara koja, paradoksalno, uništava prirodu koju navodno žele spasiti.
Autorica: Dubravka Perković-Brković, Veleučilište s pravom javnosti Baltazar Zaprešić
18.02.2025. portal Logično objavio je članak „Projekt Zelenih je najveća prevara – Uništište prirodu“ (https://www.logicno.com/zivotni-stil/projekt-zelenih-je-najveca-prevara-unististe-prirodu.html ). To stajalište iznosi autor Saša F. Posebno se u članku osvrće na vjetroelektrane, za koje navodi kako „nisu samo ružne metalne konstrukcije koje narušavaju prirodne pejzaže — one su i dokaz kratkovidosti ekološkog aktivizma koji slijepo slijedi ideologiju, ignorirajući stvarne posljedice.“
Članak započinje tvrdnjom da su Hrvatska i Bosna i Hercegovina zemlje jedinstvenih prirodnih ljepota. No ubrzo se ton mijenja, pa se navodi kako „polja golemih turbina“ dominiraju horizontom, kako nacionalni parkovi i obale gube svoj identitet, a lokalne zajednice bivaju suočene sa „šumama“ čeličnih tornjeva koje prizivaju distopijske slike i sugeriraju da se ruralna područja pretvaraju u industrijske zone, a turistički atraktivni predjeli postaju neprepoznatljivi. Takve tvrdnje djelomično su pretjerane i stvaraju iskrivljen dojam neplanskog djelovanja i devastacije prirodnih ljepota Hrvatske. Međutim, u praksi situacija izgleda drukčije – zahvaljujući suradnji Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Energetskog instituta Hrvoje Požar i organizacije The Nature Conservancy, izrađene su karte bioraznolikosti koje služe kao stručna podloga za prostorno planiranje obnovljivih izvora energije. Riječ je o znanstveno utemeljenom alatu koji omogućuje vođenje zelene tranzicije bez ugrožavanja prirodnih vrijednosti. Štoviše, u tim dokumentima jasno se navodi kako su zaštićena i osjetljiva područja isključena iz planiranja gradnje vjetroelektrana. (Fedarene, 2025: Sensitivity mapping for the development of solar and wind power plants in the Republic of Croatia; The Nature Conservancy, (09. lipnja 2025): Croatia: Mapping Nature to Power the Transition).
Tvrdnja da je čak 90% teritorija Gornje Austrije isključeno iz mogućnosti gradnje vjetroelektrana zbog urbanizacije i zaštite ptica – ne odgovara stvarnim podacima. Prema službenim informacijama, pokrajinska vlada definirala je oko 413.850 hektara kao područja isključena za postavljanje vjetroturbina, što čini približno 34% ukupne površine Gornje Austrije – a ne 90%, kako se često netočno navodi.(Manfredhainbuchner.at, (20. prosinca 2024.): RED III-Richtlinie: Oberösterreich ist kein Windkraftland).
Tvrdnja da se financiranje vjetroelektrana često oslanja na državne subvencije i skupe kredite, te da se trošak prebacuje na potrošače kroz poskupljenje struje, ima djelomičnu osnovu, ali je pojednostavljena i pogrešno interpretirana.
U početnim fazama razvoja (2000.–2015.), vjetroelektrane su se doista značajno oslanjale na državne potpore (izravne subvencije, garantirane otkupne cijene). No, u zadnjih 5–8 godina, troškovi proizvodnje električne energije iz vjetra naglo su pali – npr. u EU više od 70 % novih vjetroelektrana financira se putem tržišnih aukcija i privatnih investicija bez fiksnih državnih potpora. Krediti za vjetroelektrane nisu skuplji od drugih energetskih projekata. Projekti obnovljivih izvora energije (OIE) imaju stabilan i predvidiv povrat, što ih čini atraktivnima za zelene fondove, razvojne banke i EU mehanizme (npr. InvestEU, EIB zajmovi s niskim kamatama). Cijene struje ne rastu izravno zbog vjetroelektrana – upravo suprotno: vjetar često snižava tržišnu cijenu električne energije. Vjetroelektrane (i solarne elektrane) imaju nulti marginalni trošak tj. kad pušu, one snižavaju veleprodajnu cijenu struje (tzv. merit order effect). Rast cijena električne energije u EU između 2021–2023. bio je uzrokovan rastom cijena plina i emisijskih jedinica, ne zbog udjela vjetra (IRENA, 2021/2024; IEA, 2025; Ember Energy (2025).
U članku se dalje može pročitati kako vjetroelektrane rade samo 25–30 % vremena zahtijevajući stalnu potporu fosilnih izvora ili skupih sustava za pohranu. To nije točno. Kapacitetni faktor (eng. capacity factor) vjetroelektrane u Europi u prosjeku iznosi 25–35 % za kopnene i 40–60 % za morske (offshore) vjetroelektrane. To ne znači da “rade samo četvrtinu vremena”, nego da proizvode 25–30 % maksimalne moguće energije u godini zbog promjenjive prirode vjetra (IEA, 2025). Isto tako, povremenost vjetra znači da vjetroelektrane trebaju biti dio šireg energetskog miksa, koji uključuje i druge obnovljive izvore (npr. sunce, hidro), fleksibilne izvore poput hidroelektrana, a ne nužno fosilnih, pametne mreže i, sve više, baterijske sustave (IRENA 2024).
Autor dalje tvrdi kako „Zeleni inzistiraju na monokulturi vjetra, ignorirajući činjenicu da je svaki ekosustav jedinstven i zahtijeva prilagođena rješenja.“ Naprotiv, zagovara se energetski miks – EU Zeleni dogovor (European Green Deal) promiče: razvoj solarne, vjetro, geotermalne, hidro i biomase energije, uz očuvanje prirodne raznolikosti i prostorno prilagođena rješenja (Europska unija, n.d.).
Zaključak
Vjetroelektrane u RH grade se temeljem karti bioraznolikosti, izrađenih u suradnji s domaćim i međunarodnim institucijama. Zaštićena područja isključena su iz planiranja takvih zahvata, što pobija tezu o devastaciji.
Financiranje vjetroelektrana u EU danas se većinski provodi putem tržišnih mehanizama, a ne državnih subvencija, obnovljivi izvori ne uzrokuju rast cijena struje, naprotiv, višestruke analize potvrđuju da vjetroelektrane često snižavaju veleprodajne cijene električne energije.
Tvrdnja da „Zeleni inzistiraju na monokulturi vjetra“ ne odražava stvarne strateške dokumente Europske unije, koji promiču raznolikost izvora i održivo planiranje uz očuvanje prirodne raznolikosti.
Članak portala Logično koristi stvarne pojave kao što su promjene krajolika i izazovi prostornog planiranja koje je legitimno propitati. Analiza članka „Projekt Zelenih je najveća prevara – Uništište prirodu“ pokazuje da je većina iznesenih tvrdnji ili netočna, ili nepotpuna i izvan šireg konteksta relevantnih podataka.
Izvori
Logično, (18.veljače 2025.): Projekt Zelenih je najveća prevara – Uništište prirodu, https://www.logicno.com/zivotni-stil/projekt-zelenih-je-najveca-prevara-unististe-prirodu.html (23. srpnja 2025)
Fedarene, 2025.: Sensitivity mapping for the development of solar and wind power plants in the Republic of Croatia, https://fedarene.org/sensitivity-mapping-for-the-development-of-solar-and-wind-power-plants-in-the-republic-of-croatia/ (23. srpnja 2025)
The Nature Concervancy, (15. prosinca 2024): Croatia: Mapping Nature to Power the Transition, https://www.nature.org/en-us/newsroom/croatia-biodiversity-maps/ (23. srpnja 2025)
Manfredhainbuchner.at, (20. prosinca 2024.): RED III-Richtlinie: Oberösterreich ist kein Windkraftland, https://www.fpoe-ooe.at/oberoesterreich-ist-kein-windkraftland/ (23.srpnja 2025)
IRENA, (2021.): Power_Generation_Costs_2021, https://www.apren.pt/contents/publicationsothers/irena-power-generation-costs-2021-pags1-7.pdf (23. srpnja 2025)
IEA, (2025.): Global trends, https://www.iea.org/reports/global-energy-review-2025/global-trends (23. srpnja 2025)
IRENA, (2024.): Delivering on the UAE Consensus: Tracking progress toward tripling renewable energy, https://www.irena.org/-/media/Files/IRENA/Agency/Publication/2024/Oct/IRENA_UAE_Consensus_2030_tripling_renewables_doubling_efficiency_2024.pdf (23. srpnja 2025)
EMBER, (2024.): 2024 in review, https://ember-energy.org/latest-insights/global-electricity-review-2025/2024-in-review/ (23. srpnja 2025)
Europska unija, (n.d.): Europski zeleni plan, https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/priorities-2019-2024/european-green-deal_hr (23. srpnja 2025)