Održiva potrošnja i proizvodnja: koristi li se afrička svinjska kuga za usmrćivanje autonomije hrvatskog seljaka?

U članku se provjerava tvrdnja da iza suzbijanja bolesti afričke svinjske kuge stoji uništavanje domaće proizvodnje i autonomije hrvatskog seljaka te se narušava ekonomska održivost čitavih sela.

Autorica: Dubravka Perković-Brković, Veleučilište s pravom javnosti Baltazar Zaprešić

28.07.2025. portal Logično objavio je članak „Afrička svinjska kuga – Ubijaju zdrave svinje – Narod bespomoćan u agoniji“.[1] Člankom se implicira kako je afrička svinjska kuga „izgleda postala zlatna koka“ koja služi smanjivanju, pa i uništenju autonomije hrvatskog sela.

Članak na početku navodi kako „svake godine, gotovo kao po rasporedu, Slavoniju pogađa afrička svinjska kuga. I to ne bilo kada, već upravo pred tradicionalno vrijeme kolinja.“ Tvrdnja je neutemeljena. Nije točno da afrička svinjska kuga pogađa Slavoniju „svake godine”, niti da se pojavi „upravo pred tradicionalno vrijeme kolinja”. Prvi slučajevi izbijanja afričke svinjske kuge zabilježeni su 2023. godine.[2] 2024. godine zabilježeno ih je 6.[3] S aspekta vremenskog razdoblja izbijanja ove bolesti, može se tvrditi da je to „upravo pred tradicionalno vrijeme kolinja“, ali samo ako se to vremensko razdoblje tumači vrlo široko obzirom da je riječ o ljetu i jeseni 2023. godine. U 2024. zadnji slučaj je iz 14. kolovoza, a u 2025. izbijanje je zabilježeno u veljači pa u srpnju i kolovozu.[4]

U članku se konstatira i propituje „Zanimljivo je kako se u bivšoj Jugoslaviji, unatoč pojavi svinjske kuge, nisu provodila masovna usmrćivanja domaćih svinja. Zašto je danas situacija drastično drugačija?“ Budući da ne postoji lijek niti cjepivo, usmrćivanje zaraženih životinja smatra se jedinim učinkovitim načinom suzbijanja pošasti. Smrtnost je praktički potpuna, što dodatno opravdava drastične epidemiološke mjere. Europska regulativa strogo nalaže „depopulaciju” (culling) zaraženih stada kao dio zaštite zdravlja životinja unutar i izvan pogođenih područja.

„Preventivno usmrćivanje” i ograničenja transporta svinja sada su definirani i obvezni za članice EU i zemlje pod jurisdikcijom međunarodnih standarda. Dakle, današnja drastična politika masovnog usmrćivanja nije posljedica samo pojave bolesti, nego i razvoja institucionalnih kapaciteta, epidemiološke svijesti, EU standarda i globalne sigurnosti hrane, čega u bivšoj Jugoslaviji jednostavno nije bilo obzirom.[5][6][7]

U članku se navodi „Vidjeli smo kako se stvari odvijaju i u drugim zemljama Europske unije. Tamo se izoliraju samo zaražena gospodarstva, a ne provode masovna usmrćivanja zdravih svinja u čitavim regijama,” ističe se u stručnim krugovima bliskim problematici svinjogojstva.“ Ova tvrdnja je točna. Naime, u Hrvatskoj je, zbog specifične strukture gospodarstava i vrlo brze inicijalne epidemije, primijenjena šira depopulacija zdravih svinja u zoni kako bi se izbjegao kolaps kontrole bolesti. Naime, za razliku od zemalja Europske unije u kojima je izbila bolest, Hrvatska je 2023. godine u samo nekoliko tjedana imala stotine izbijanja u domaćih svinja, i to pretežno u malim, otvorenim gospodarstvima s niskom biosigurnošću (dvorišna držanja).[8] Osim toga, u Hrvatskoj, osobito u Slavoniji i Baranji, velik dio svinja drži se na otvorenom ili u improviziranim objektima, često bez mogućnosti potpune izolacije od okoliša, ljudi i divljih svinja. “Blaže” mjere (zabrana prometa, nadzor, dezinfekcija) pretpostavljaju da je gospodarstvo fizički odvojeno i da se poštuju biosigurnosni protokoli, što u brojnim malim dvorišnim gospodarstvima nije realno provedivo. U takvom okruženju bolest se širi puno brže nego u zemljama s većinom industrijskih farmi, pa je veterinarska služba procijenila da je preventivno uklanjanje i zdravih svinja u zoni jedini način da se širenje zaustavi. U Češkoj, Belgiji ili Njemačkoj dominiraju zatvoreni objekti visoke biosigurnosti, pa se ASK češće kontrolira zoniranjem bez preventivnog usmrćivanja zdravih životinja izvan žarišta.[9]

U članku se dalje može pročitati: „U čitavoj priči posebno je zabrinjavajuća povezanost ministra Radmana Grilića s tvrtkom koja obavlja poslove zbrinjavanja usmrćenih životinja. Iako mediji o tome šute, mještani su itekako svjesni te veze.“ Točno je da je Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman suvlasnik (20,56%), a s cijelom obitelji 61,69% tvrtke Agroproteinka, jedinom u RH koja ima koncesiju i zbrinjava usmrćene životinje, pa i svinje nakon eutanazije zbog afričke svinjske kuge.[10] Jedina je tvrtka u Hrvatskoj koja ima pogon za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla za materijal kategorije 1 i 2. To znači da se usmrćene svinje prerađuju metodom sterilizacije pod tlakom. Nastalo mesno-koštano brašno naknadno se spaljuje, a dobivena mast koristi se u tehničke svrhe ili za obnovljive izvore energije. S obzirom na to da jedini raspolažu potrebnim kapacitetima, od Ministarstva poljoprivrede dobili su 2017. godine koncesiju za obavljanje poslova sakupljanja, prerade i uklanjanja nusproizvoda životinjskog podrijetla na rok od 10 godina.[11] Nema javnih dokaza da je ministar osobno donosio odluke koje bi povećale broj eutanazija radi koristi za Agroproteinku. Odluke o mjerama su u nadležnosti Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane (unutar Ministarstva poljoprivrede), a ne Ministarstva vanjskih poslova.[12] Sukob interesa prema hrvatskom Zakonu o sprječavanju sukoba interesa ne traži dokaz da je dužnosnik zloupotrijebio položaj, dovoljno je da postoji situacija u kojoj privatni interes može utjecati na javne odluke. Ako se potvrdi da obitelj ministra ostvaruje prihod iz tvrtke koja zbrinjava eutanazirane svinje, etičko pitanje svakako postoji, a Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa moglo bi ga razmatrati, no to nije bio slučaj. [13][14]

Tvrdnja „Dok se dramatični prizori usmrćivanja svinja nastavljaju po baranjskim selima, postavlja se pitanje: možemo li kao društvo prepoznati što se zaista događa iza kulisa ‘zaštite zdravlja životinja’?” sugerira postojanje skrivenih motiva iza službenih veterinarskih mjera. Činjenice pokazuju da su mjere eutanazije u Hrvatskoj uvedene temeljem propisa Europske unije i odluka Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane unutar Ministarstva poljoprivrede. Dok su za to postoje brojni izvori, postojanje drugih, „iza kulisa” motiva nije potvrđeno niti jednim vjerodostojnim izvorom.

Zaključak

Analiza dostupnih podataka pokazuje da se afrička svinjska kuga u Hrvatskoj ne pojavljuje „svake godine” niti sustavno „pred vrijeme kolinja”, kako sugerira članak portala Logično. Tvrdnje o „skrivenim motivima” iza službenih mjera ostaju u domeni insinuacija jer nijedan vjerodostojan izvor ne potvrđuje postojanje paralelnih ciljeva izvan zaštite zdravlja životinja i sprječavanja širenja bolesti. Na temelju dostupnih činjenica ne može se potkrijepiti teza da se afrička svinjska kuga koristi kao instrument namjernog uništavanja domaće proizvodnje i autonomije hrvatskog seljaka, premda ekonomske i socijalne politike za ruralna područja jesu značajne i zahtijevaju širu raspravu o dugoročnoj održivosti ne samo hrvatskog, nego i europskog sela.

[1] https://www.logicno.com/hrana-zdravlje/africka-svinjska-kuga-ubijaju-zdrave-svinje-narod-bespomocan-u-agoniji.html (09.08.2025.)

[2] https://www.nationalhogfarmer.com/livestock-management/african-swine-fever-reported-for-first-time-in-croatia? (09.08.2025.)

[3] https://assets.publishing.service.gov.uk/media/687e41ef9914d1f63267c5f2/17_June_2025_-_African_swine_fever_in_Europe__37.pdf (09.08.2025.)

[4] https://www.pig333.com/latest_swine_news/croatia-reports-first-outbreaks-of-african-swine-fever_19469/? (09.08.2025.)

[5] https://www.woah.org/app/uploads/2021/03/2019-a-87sg-10.pdf (09.08.2025.)

[6] https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2023/753963/EPRS_BRI%282023%29753963_EN.pdf (09.08.2025.)

[7] https://openknowledge.fao.org/server/api/core/bitstreams/b6bd39d9-e553-41ed-a153-887229ccf1ef/content (09.08.2025.)

[8] https://veterina.com.hr/africka-svinjska-kuga-u-baranji/ (09.08.2025.)

[9] https://www.woah.org/en/disease/african-swine-fever/ (09.08.2025.)

[10] https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/agroproteinka/Detaljno/53562 (09.08.2025.)

[11] https://www.tportal.hr/biznis/clanak/ide-im-bolje-nego-mesarima-provjerili-smo-kako-posluje-agroproteinka-foto-20230918 (09.08.2025.)

[12] https://www.hah.hr/arhiva/index_sigurnost.php (09.08.2025.)