Povodom netom završene konferencije COP30 u Brazilu, u ponedjeljak, 8. prosinca Hrvatsko novinarsko društvo i udruga Terra Hub organizirali su okupljanje čija je svrha bila prenijeti medijima najnovija saznanja na temu klimatskih promjena i akcija koje se planiraju na policy razini, ali i razgovarati o komunikaciji klimatskih promjena prema široj javnosti. Sudionici su bili ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda i klimatolog dr. sc. Ivan Güttler, akademik prof. dr. sc. Mirko Orlić i prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić s Geofizičkog odsjeka PMF-a, Višnja Grgasović iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, koja je izvijestila o sudjelovanju hrvatske delegacije na COP-u u Belému, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić, meteorolog Ivan Čačić, meteorologinja i stručnjakinja za klimatske politike i komunikaciju Dunja Mazzocco Drvar te geofizičar prof. dr. sc. Branko Grisogono.
Otvorivši skup, ravnatelj DHMZ-a Güttler naglasio je kako je minula 2024. godina najtoplija otkad se provode mjerenja, a za 2025. koja je na izmaku očekuje se da će biti treća najtoplija u povijesti. Istaknuo je da su se ljudskim djelovanjem povećale emisije stakleničkih plinova za 50 posto u proteklih 150 godina. Na početku samog skupa bilo je govora o prikladnosti termina: klimatske promjene ili klimatska kriza, s obzirom da se globalnim zagrijavanjem intenziviraju vremenske neprilike.
Meteorolog Ivan Čačić naglasio je kako su upravo vremenske neprilike – ekstremne vremenske nepogode poput oluje iz srpnja 2023. –godine izravan dokaz javnosti kako klimatske promjene mijenjaju vrijeme i utječu na njihove živote. Naglasio je kako bi se medijsko komuniciranje klimatskih promjena trebalo intenzivirati u periodu takvih nepogoda, ali na način da se više izvještava o uzroku, a ne samo o akutnim posljedicama.
Referirajući se na temu dezinformacija vezanih za klimatske promjene, umirovljena profesorica komunikacije Connie Roser-Renouf predlaže da se poricateljima klimatskih promjena ukažu dva primjera. Pri prvome, ističe se da je konsenzus 97 posto svih relevantnih znanstvenika da su čovjekovim djelovanjem prouzročene promjene klime. Ukoliko se ne prihvati taj argument, Roser-Renouf predlaže drugi, plastičniji, ali bliži. Analogija uključuje bolesno dijete koje roditelji odvedu na pregled u deset liječničkih ordinacija, pri čemu devet liječnika potvrdi kako je dijete bolesno, no samo jedan utvrdi kako je s djetetom sve u redu. Roser-Renouf pita imaginarnog roditelja kojem će liječniku vjerovati; jednom koji kaže da je dijete zdravo, ili drugih devet koji djetetu postavljaju dijagnozu.
Sandra Vlašić predstavila je uvide istraživanja emocija hrvatskih građana „Anger and Agency Monitor & Heatwave Monitor“ koje je udruga Terra Hub provela u suradnji s organizacijom Mindworks. Istraživanje je podloga za preporuke i razgovor kako mijenjati način na koji izvještavamo i razgovaramo o klimi odnosno klimatske narative, kako bi potaknuli kod građana akcije koje vode ka jačanju lokalne otpornosti.
Sudionici su se složili da je važno razumjeti, a onda i ispravno komunicirati sve učinke klimatskih promjena. Uz navedeno, razgovaralo se o tome kako smanjiti emisije ugljika i kakve to veze ima s (ne)kvalitetom zraka, o povjerenju u medije, političare te o tome imaju li individualne akcije smisla. Zaključno, glavna misao skupa bila je da je potrebno puno ovakvih rasprava i razgovora sa što je mogiće više različitih dionika.
