16. prosinca 2025. u Etnografskom muzeju u Zagrebu održana je panel diskusija “10 godina od dugog ljeta migracija” u organizaciji Centra za mirovne studije. Na panelu se razgovaralo o nastanku i završetku Balkanske migrantske rute i iskustvima s terena 2015. kod Bapske i Tovarnika, o službenim kampovima u Opatovcu i Slavonskom Brodu, kao i političkim i društvenim promjenama koje su uslijedile 2016.
Na panelu su sudjelovale istraživačice i aktivistkinje Marijana Hameršak i Romana Pozniak s Instituta za etnologiju i folkloristiku te Emina Bužinkić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose, predsjednica i dugogodišnja volonterka udruge Are You Syrious? Suzana Rendulić, arhitektica i kulturna radnica Ana Dana Beroš, umjetnica, aktivistkinja i operaterka Solidarityline Croatia Selma Banich te članica Centra za mirovne studije i bivša koordinatorica Inicijative Dobrodošli! Sara Kekuš.
Na panelu je naglašeno kako se javni diskurs o migrantima od tada iz temelja promijenio, te kako se izbjeglice u hrvatskim medijima dominantno prikazuju kao ilegalni migranti, iako su to isti ljudi i iste populacije kao i te davne 2015. godine. Usporedo s negativnim prikazom izbjeglica u medijskom prostoru, Hrvatska policija počinje s praksama pushbackova, često nasilnih, na granicama i unutar teritorija, dok organizacije civilnog društva počinju gubiti pristup prihvatilištima i detencijskim centrima jer o tome progovaraju.
Na panelu je istaknuto kako se trenutno malen broj izbjeglica u Hrvatskoj suočava sa strukturnim barijerama na svakom koraku, trpi netrpeljivost i nasilje na ulicama, društvenu distancu i rasizam u društvu. Taj se sentiment, kao i rastuće nasilje, prelijeva i na nove populacije migrantskih radnika, koji u većim brojevima dolaze u Hrvatsku u zadnjih nekoliko godina, s ukidanjem kvotnog sustava radnih dozvola. Rasijalizirano nasilje i strukturne barijere ostaju svakodnevna realnost migrantskih populacija. U isto vrijeme, Hrvatsku čeka implementacija novog Pakta o migracijama i azilu – što u praksi vjerojatno znači kraj sustava azila kakvog poznajemo danas, prebacivanje većine azilnih slučajeva u ubrzane granične procedure i Hrvatsku koja postaje još jedan hotspot u službi europske politike kolonijalnosti kroz “upravljanje migracijama”, koja dopušta prolazak tek dovoljno ljudi kako bi se kotačići kapitalističke proizvodnje nesmetano nastavili, dok ostali mogu umirati na Mediteranu, kao i u hrvatskim rijekama i šumama.
Rezultati projekta “Održiva istina” pokazuju da su dezinformacije, misinformacije i malinformacije o migrantima česte u hrvatskom medijskom prostoru. Dakle, veliku ulogu u tome kako će domicilno stanovništvo percipirati fenomen migracija i same migrante dobrim dijelom ovisi o medijskom prikazu istih. Osim što bi se novinari u Hrvatskoj svome izvještavanju trebali pridržavati HND-ovog Kodeksa časti hrvatskih novinara, međunarodne asocijacije dodatno pokušavaju senzibilizirati i usmjeriti novinare o načinu izvještavanja o migrantima.
Da bi prevenirao zlonamjerne prikaze migranata u medijima, UNHCR je izdao upute za novinare na koji način trebaju izvještavati o migrantima (Reporting on refugees. Guidance by and for journalists). U uputama se navodi da netočni novinski članci ili emisije često dovode do nasilja prema migrantima i da “traljav i neprofesionalan rad na ovim temama uvijek šteti ugroženim skupinama”. Iz tog razloga apeliraju na novinare da prilikom izvještavanja o migrantima detaljno i temeljito provjeravaju informacije, da koriste vjerodostojne izvore, da vode računa o jeziku koji koriste prilikom izvještavanja i da vode računa o kontekstu u kojem su informacije predstavljene. Zaključuju kako mitovi i dezinformacije o migrantima, zlonamjerna terminologija i komentari rađaju predrasude i mržnju prema migrantskim skupinama.
Više o konferenciji i njenim sudionicima pogledajte u emisiji koju je snimila TV Zapad.