25.09.2025.
24. rujna 2024. godine u organizaciji udruge ODRAZ održao se panel pod nazivom “Klimatske promjene i održiva mobilnost – važnost kvalitetne komunikacije“ na kojemu se govorilo o dezinformacijama o klimatskim promjenama i održivoj mobilnosti, kako ih provjeriti i izbjeći njihov negativan utjecaj. Panel je organiziran u sklopu Europskog tjedna održivog razvoja, inicijative kojom se potiče javna rasprava i zajedničko djelovanje u skladu s ciljevima održivog razvoja. Cilj je bio prikazati kako prepoznati dezinformacije, koje izvore informacija možemo smatrati pouzdanima te zašto je kritičko mišljenje važno.
Na panel raspravi su sudjelovali Lana Račić iz organizacije Trafiki – Sigurnije kretanje djece i učenika, Stjepan Lacković, profesor s Veleučilište Baltazar Zaprešić, Petar Vidov, glavni urednik Klimatskog portala i Marko Velzek, zamjenik pročelnika u Gradskom uredu za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost, a uvodno predavanje održala hje Magdalena Makar iz udruge ODRAZ.
U uvodnom dijelu Magdalena Makar (ODRAZ) predstavila je najčešće oblike i motive širenja dezinformacija, prema klasifikaciji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a. Objašnjeno je kako dezinformacije, misinformacije i malinformacije nastaju i kako utječu na povjerenje građana u znanost, institucije i javne politike. Posebno su istaknute tvrdnje koje umanjuju razumijevanje postojanja klimatskih promjena, negativno prikazuju javni prijevoz ili potiču skepticizam prema električnim vozilima i održivoj mobilnosti. Naglasila je kako je kvalitetna, provjerena i razumljiva komunikacija ključna za izgradnju otpornog i informiranog društva.
Panelisti su zajednički naglasili da je kvalitetna komunikacija temelj uspješne provedbe klimatskih i prometnih politika. U društvu koje se svakodnevno suočava s velikom količinom informacija, ključno je prepoznati vjerodostojne izvore i naučiti razlikovati znanstveno utemeljene činjenice od manipulativnih sadržaja. Istaknuli su da je transparentna, pravovremena i dvosmjerna komunikacija između institucija i građana nužna za stvaranje povjerenja i prihvaćanje promjena koje donosi zelena tranzicija. Poseban naglasak stavljen je na razvijanje medijske pismenosti kroz obrazovni sustav – od osnovnih škola do fakulteta – kako bi buduće generacije postale otpornije na dezinformacije i kritičnije prema sadržajima koje svakodnevno konzumiraju putem medija i društvenih mreža.
Panelisti su se složili da promjene u navikama, poput smanjenja korištenja osobnih automobila ili prelaska na održive oblike mobilnosti i primjenu održivosti u svakodnevnom životu, zahtijevaju vrijeme, dosljednu komunikaciju i jasno objašnjene koristi za građane. Zaključeno je da institucije, stručnjaci i mediji trebaju zajednički graditi kulturu povjerenja, u kojoj se informacije temelje na činjenicama, a dijalog s javnošću postaje trajni proces, a ne samo reakcija na krizne situacije. Samo takav pristup može osigurati dugoročnu podršku građana za klimatske i održive politike.
Zaključno:
- Dezinformacije ozbiljno usporavaju klimatsku tranziciju i stvaraju nepovjerenje u institucije.
- Edukacija i medijska pismenost ključne su za otpornost društva.
- Djecu i mlade treba uključiti u procese donošenja odluka, razvijati kritičko mišljenje i poticati učenje o održivom razvoju.
- Institucije i stručnjaci trebaju komunicirati jasno, dvosmjerno i s razumijevanjem za potrebe građana.
- Promjene društvenih navika zahtijevaju strpljenje, dosljednost i povjerenje koje se gradi otvorenim dijalogom.
Video snimak webinara dostupan je OVDJE.
