Iza malih otoka koji rastu krije se dinamičan proces nastajanja i mijenjanja koraljnih atola

Share post:

U tekstu provjeravamo tvrdnju da mali otoci u Indijskom i Tihom oceanu rastu ili ostaju stabilni

Na portalu Logično.com 4. srpnja 2024. objavljen je članak „Mali otoci za koje su aktivisti klimatskih promjena upozoravali da će nestati zapravo rastu“ u kojem se govori da mali otoci (u Indijskom i Tihom oceanu), za koje se predviđa da će nestati zbog porasta razine mora uzrokovanog klimatskim promjenama, zapravo rastu ili ostaju stabilni. Iako postoje slučajevi gdje su neki otoci pokazali povećanje površine, važno je razumjeti cjelokupni kontekst i znanstvene dokaze koji ukazuju na složenost ovih procesa, te ostale procese koje klimatske promjene pokreću svojim djelovanjem.

1. Dinamična priroda koraljnih atola

Koraljni atoli su dinamični sustavi koji mogu rasti, smanjivati se ili mijenjati oblik zbog prirodnih procesa poput taloženja sedimenta i djelovanja valova. Koraljni otoci, poput Maršalovih otoka ili Maldiva, imaju sposobnost da se morfološki prilagode porastu razine mora i povećanoj učestalosti poplava. Smanjivanje otoka samo je neizbježna posljedica porasta razine mora za otoke gdje su obalne strukture, poput morskih zidova, odsječene od opskrbe sedimentom i sprječavaju ispiranje i/ili gdje su ekološki procesi prekinuti i nema novih zaliha sedimenta koji se isporučuju na otoke (Masselink i dr., 2020). Iako izjava „Od 709 otoka koje su procijenili u Indijskom i Tihom oceanu, nevjerojatnih 89 posto se ili proširilo ili je ostalo stabilno; samo 11 posto pokazalo je znakove smanjenja.“ ima znanstveno uporište i opravdanje što je i dokazano u radu Taylor (2020), sugestivni naslov i neshvaćanje kompleksnosti navedenog procesa može dovesti do pogrešnog tumačenja klimatskih promjena i njihovog sveobuhvatnog utjecaja na otoke i otočja s niskom nadmorskom visinom.

2. Socioekonomski utjecaji

Znanstveni podaci pokazuju da čak i ako neki koraljni atoli privremeno rastu zbog taloženja sedimenta, to ne znači da su sigurni od klimatskih promjena i njihovih neizravnih utjecaja na kvalitetu života. Proces porasta razine mora je spor, ali dugoročno će učiniti mnoge otoke nenastanjivima. Autor članka s portala Logično.com ne navodi da se, osim izravnih posljedica poput povećanja razine more, povećanja kiselosti oceana i veće čestine ekstremnih uvjeta, pojavljuju i neizravne posljedice koje utječu na stanovništvo, poput dostupnosti vode, proizvodnje hrane, nemogućnosti prijevoza, širenje bolesti, promjene u ekosistemima i dr. (Filipčić i Pavić, 2024). Takvi socioekonomski utjecaji klimatskih promjena mogu dovesti do migracija stanovništva. Filipčić i Pavić (2024) navode se da su migracije, unutarnje i vanjske, jedna od mjera prilagodbe novonastalim životnim uvjetima uzrokovanim klimatskim promjenama. Međutim, zbog nedostatnih podataka teško je utvrditi u kojoj mjeri su migracije isključivo klimatske.

3. Pogrešna interpretacija rasta otoka

Tvrdnjom „Otkrili su da se s infrastrukturom koja dopušta povremene poplave, poput zgrada podignutih na stupovima, ovi otoci mogu prilagoditi promjenama u okolišu, dok bi jaružanje sedimenta i koraljnog pijeska u otočnim lagunama i njihovo premještanje na plaže moglo dati prirodni proces koji podiže otoci poticaj,“ autor tvrdi da su se pojedini otoci održali prilagođavanjem infrastrukture, podizanjem zgrada na stupovima i jaružanjem (iskopavanjem i premještanjem) sedimenta. Međutim, ova tvrdnja ukazuje na mjere prilagodbe klimatskim promjenama na temelju intervencije ljudi i uz pomoć tehnologije, a ne na prirodan proces rasta otoka te tako pogrešno definira mjere kao dokaz prirodne prilagodbe otoka. Ako otok ne može opstati bez sustavnog premještanja pijeska i stvaranja umjetnih struktura, to ne znači da on prirodno raste, odnosno da ga od nestanka spašavaju inženjerske tehnike i ljudska intervencija. Primjeri poput Maldiva i Kiribatija, gdje se koriste umjetni nasipi i proširenja plaža, zorno dokazuju da bez ovih mjera mnogi niski atoli već danas trpe eroziju, salinizaciju izvora pitke vode i povećanu učestalost poplava (Filipčić i Pavić, 2024). Također, posljednja rečenica u izvornom članku „Nije iznenađujuće da ove studije o nevjerojatnoj sposobnosti prirode da se prilagodi nisu dobile ni približno toliko pozornosti kao senzacionalne tvrdnje da će otoci diljem svijeta uskoro potonuti u ocean,“ skreće fokus sa stvarnih problema (erozija obale, salinizacija vode, klimatske migracije) na pojedinačne izolirane slučajeve otoka. Ovakve tvrdnje sugeriraju da mediji i znanstvenici namjerno ignoriraju „pozitivne“ vijesti kako bi promovirali senzacionalizam i paniku. Na taj način se stvara nepovjerenje i mržnja prema znanstvenoj zajednici i institucijama koje se bave klimatskim promjenama.

Održavanje otoka pomoću ljudskih aktivnosti i intervencija nije dokaz da se oni prirodno prilagođavaju klimatskim promjenama, već dokazuje da bez ljudske intervencije mnogi od njih ne bi opstali. No te mjere su svakako kratkoročna rješenja, ali dugoročno nisu rješenje i ne mogu zaustaviti utjecaje klimatskih promjena, izravne i neizravne.

Iako izvorni članak navodi točne informacije o broju otoka u Tihom i Indijskom oceanu koji su povećali svoju površinu ili ostali stabilni, sugestivni naslov i neshvaćanje kompleksnosti procesa stvaranja i razaranja atola može dovesti do pogrešnog tumačenja klimatskih promjena i njihovog sveobuhvatnog utjecaja na otoke i otočja s niskom nadmorskom visinom. Također, ljudska intervencija koja se navodi u izvornom članku – jaruženje, nasipavanje, gradnja na stupovima, nikako nije dokaz prirodnog rasta tih otoka, već je samo oblik prilagodbe na klimatske promjene.

Literatura i izvori:

Filipčić A. i Pavić J., 2024: Klimatske migracije u Oceaniji, Geografski horizont, 70., 2., https://hrcak.srce.hr/file/466665

Masselink G., Beetham E., Kench P., 2020: Coral reef islands can accrete vertically in response to sea level rise, Science Advances, 6., 24., https://www.science.org/doi/10.1126/sciadv.aay3656

S. T., 2024: Logično.com: Životni stil: https://www.logicno.com/zivotni-stil/mali-otoci-za-koje-su-aktivisti-klimatskih-promjena-upozoravali-da-ce-nestati-zapravo-rastu.html  (17. ožujka 2025.)

Taylor   M., 2020: Reuters: Article: World: Small islands may not disappear under rising seas, researchers find: https://www.reuters.com/article/world/small-islands-may-not-disappear-under-rising-seas-researchers-find-idUSKBN23H308/  (17. ožujka 2025.)

Related articles

Kako portal narod.hr koristi nasilje nad ženama za širenje opasnih stereotipa o stranim radnicima i imigrantima u RH?

Ines Jemrić Ostojić i Stjepan Lacković U tekstu provjeravamo tvrdnju portala narod.hr da postoji korelacija između porasta broja ilegalnih...

Zelena tranzicija: put prema održivosti ili nova ekonomska ovisnost?

U tekstu provjeravamo tvrdnju da obećanih 300 milijardi dolara godišnje siromašnim zemljama nije rješenje, već novi oblik ekonomske...

Prirodni mehanizam samoregulacije kao eufemizam za ljudski utjecaj na klimatske promjene

U tekstu provjeravamo tvrdnju da su klimatske promjene prirodan i cikličan proces koji se odvija milijunima godina. Juraj Pavić...

Vode li sva biogoriva u globalnu glad i nejednakost?

U tekstu provjeravamo tvrdnju da su sva biogoriva prijevara koja vodi u globalnu glad i nejednakost. Autorica: Ivana Vidak...