U tekstu se provjeravaju neistine o Agendi 2030 i globalnom cilju održivog razvoja 13: Klimatske akcije te kako taj cilj uzrokuje ograničenja putovanja, korištenja energije, proizvodnje hrane i kontrolira broj potomaka.
Autorica: Branka Tokić (članica ODRAZ-a), tekst uredila Magdalena Makar (ODRAZ), 23 lipnja 2025.
U članku i video isječku ‘Klimatske akcije’ objavljenom na portalu Slobodni zajedno 6. svibnja 2024., iznosi se niz neistina o Agendi 2030, odnosno o njenom cilju 13 Klimatske akcije, u kontekstu tvrdnje: „Pod agendom antropogenih klimatskih promjena, uvode se ograničenja putovanja, … ograničenja korištenja energije, … kontrola koliko potomaka možemo imati, … ograničavanje proizvodnje hrane“.
Potrebno je znati da je Cilj 13 Klimatske akcije definiran kroz 5 podciljeva koji su svi pisani u obliku preporuka, bez propisanih mjera koje su ostavljene pojedinačnim zemljama za definiranje.
Kako je to implementirano u hrvatske nacionalne ciljeve u svjetlu optužbi iznesenih na portalu Slobodni zajedno?
Hrvatski sabor je na sjednici 5. veljače 2021. godine, usvojio Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine. Nacionalna razvojna strategija je hijerarhijski najviši akt strateškog planiranja koji služi za oblikovanje i provedbu razvojnih politika Republike Hrvatske te ostali akti strateškog planiranja ne mogu biti u suprotnosti s njom (MRRFEU). U Razvojnom smjeru 2 Jačanje otpornosti na krize definiran je strateški cilj SC 6. Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji, gdje se kao prioritetno područje javnih politika ističe ublažavanje negativnih demografskih trendova, u suprotnosti s tvrdnjom iznesenom na portalu Slobodni zajedno da će se ograničiti broj potomaka koje možemo imati. Kao pokazatelj uspješnosti SC 6. Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji definirana je Stopa totalnog fertiliteta koja je 2018. bila 1,47 djece i to je definirano kao početna vrijednost. Ciljna vrijednost ovog pokazatelja za 2030. je 1,8 djece, što znači da je nacionalni cilj povećanje broja potomaka za 22 % u odnosu na sadašnje stanje. Konkretne mjere za ostvarivanje cilja kao što su zakoni i financijska sredstva za njihovo provođenje definirane su u dokumentu Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine, koji je 14.03.2024 donio Hrvatski sabor.
Vezano uz proizvodnju hrane u Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH, Razvojni smjer 3. Zelena i digitalna tranzicija, definiran je strateški cilj 9. Samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva, u sklopu čega će se donijeti mjere za oživljavanje ruralnih područja i povećanje proizvodnje hrane. Pri tome će se podržati smanjenje upotrebe pesticida i uopće povećanje ekološke proizvodnje. Konkretne mjere za ostvarivanje ovog strateškog cilja, odnosno za povećanje produktivnosti poljoprivrede uz povećanje održivosti i samodostatnosti, definirane su u Strategiji poljoprivrede do 2030. godine, dok je Nacrt Strategije biogospodarstva do 2035. trenutno u javnoj raspravi.
U sklopu istog Razvojnog smjera definirani su i strateški ciljevi vezano uz energiju i održivu mobilnost. Strateški cilj 8. Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost definira politiku energetske samodostatnosti i tranzicije na čistu energiju pa su tako prioritetna područja javnih politika zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena te energetska samodostatnost i tranzicija na čistu energiju. Ostvarenje SC8. uglavnom se financira sredstvima iz EU fondova za ostvarenje zelene i digitalne tranzicije putem raznih natječaja za sufinanciranje investicija direktno u poduzeća i regionalni razvoj, te putem potpora za zelena i digitalna radna mjesta. Sami pokazatelji uspješnosti za SC 8. su udio obnovljivih izvora energije u bruto ukupnoj potrošnji energije, emisije stakleničkih plinova (u odnosu na 1990.) i stopa recikliranja komunalnog otpada. Po svim ovim pokazateljima Hrvatska pokazuje trend poboljšanja, a jedino smo u stopi recikliranja komunalnog otpada ispod prosjeka EU-a.
Strateški cilj 8. se ne ostvaruje ograničavanjem potrošnje energije kako tvrde autori članka objavljenog na portalu Slobodni zajedno, već povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji i smanjenjem emisija stakleničkih plinova. U oba ova pokazatelja Hrvatska je bolja od prosjeka EU-a i uz to ima pozitivne trendove razvoja, tako da nije logično očekivati ikakve promjene postojeće politike ostvarenja ovih pokazatelja koja se sada ostvaruje prvenstveno putem investiranja i potpora u povećanje energetske efikasnosti gospodarstva, zgrada, prometa i sl.
Strateški cilj 10. Održiva mobilnost kao svoje politike iznosi povećani razvoj željezničkog, pomorskog, riječnog i avionskog prometa, te uspostavu novih prometnih procesa za njihovo efikasnije korištenje, što je u suprotnosti s tvrdnjom iznesenom na portalu Slobodni zajedno o ograničavanju putovanja. Radi ostvarenja navedenog razvoja Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je Strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017. – 2030.). Na osnovu ove strategije MMPI je donio niz strategija i nacionalnih planova, ponajviše za modernizaciju željezničkog prometa, a o mjerama za provođenje i ostvarenje ciljeva na nacionalnoj razini javno objavljuje godišnja izvješća (MMPI). Za daljnju implementaciju strategije donose se i planovi održive mobilnosti na nivou jedinica lokalne samouprave, no istraživanja pokazuju da je proces izrade i implementacije ovih planova tek počeo.
Zaključak: u suprotnosti s tvrdnjama iznesenim na portalu Slobodni zajedno, Vlada RH i nadležna ministarstva kontinuirano provode mjere kojima je cilj povećanje nataliteta i povećanje poljoprivredne proizvodnje te samodostatnost RH u proizvodnji hrane. Nadalje, kontinuirano se investira u učinkovito povećanje potrošnje energije koje prati gospodarski rast i povećanje i modernizaciju svih vrsta prometa, stoga provjeravanu dezinformaciju s početka teksta možemo smatrati netočnom.
Reference:
Slobodni zajedno, Klimatske akcije, https://slobodnizajedno.org/klimatske-akcije/ (Objavljeno 06.05.2024)
UN 2015, Transforming our world: the 2030 Agenda for Sustainable Development, https://sdgs.un.org/2030agenda (Pristupljeno 26.05.2025)
Cilj 13 Klimatske akcije, https://www.globalgoals.org/goals/13-climate-action/ (Pristupljeno 26.05.2025)
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, Vlada Republike Hrvatske, https://hrvatska2030.hr/ (Pristupljeno 26.05.2025)
MRRFEU, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, https://razvoj.gov.hr/istaknute-teme/sustav-strateskog-planiranja-i-upravljanja-razvojem-republike-hrvatske-4570/nacionalna-razvojna-strategija-republike-hrvatske-do-2030-godine-4578/4578?impaired=0 (Pristupljeno 26.05.2025)
SC 6. Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, Vlada Republike Hrvatske, https://hrvatska2030.hr/rs2/sc6/ (Pristupljeno 09.06.2025)
Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine, Hrvatski sabor, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_03_36_580.html (Pristupljeno 09.06.2025)
SC 9. Samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, Vlada Republike Hrvatske, https://hrvatska2030.hr/rs3/sc9/ (Pristupljeno 09.06.2025)
Strategija poljoprivrede do 2030. godine, Hrvatski sabor, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_03_26_325.html (Pristupljeno 09.06.2025)
Nacrt Strategije biogospodarstva do 2035., Ministarstvo poljoprivrede, https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=25845 (Pristupljeno 09.06.2025)
SC 8. Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, Vlada Republike Hrvatske, https://hrvatska2030.hr/rs3/sc8/ (Pristupljeno 09.06.2025)
SC 10. Održiva mobilnost, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, Vlada Republike Hrvatske, https://hrvatska2030.hr/rs3/sc10/ (Pristupljeno 09.06.2025)
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017. – 2030.), Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, https://mmpi.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/MMPI%20Strategija%20prometnog%20razvoja%20RH%202017.-2030.-final.pdf (Pristupljeno 09.06.2025)
MMPI, Strateški akti i izvješća, https://mmpi.gov.hr/djelokrug-9/strateski-akti-i-izvjesca/24718 (Pristupljeno 09.06.2025)
SUMP-ovi, Zavod za prometno planiranje, Fakultet prometnih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, https://www.fpz.unizg.hr/zpp/sump/ (Pristupljeno 09.06.2025)
Gdje zapinje s planovima održive urbane mobilnosti u Hrvatskoj?, Odraz.hr, https://www.odraz.hr/wp-content/uploads/2023/11/Gdje-zapinje-s-planovima-odrzive-urbane-mobilnosti-u-Hrvatskoj.pdf (Pristupljeno 09.06.2025)