U tekstu donosimo pregled načina na koji pojedini mediji u Hrvatskoj oblikuju sliku o migrantima i migracijama.
Autor: Stjepan Lacković, Veleučilište s pravom javnosti Baltazar Zaprešić
Tema migracija jedna je od najvažnijih političkih i društvenih tema u Europi od 2015. godine. Naime, Europa se 2015. i 2016. suočila s velikim brojem migranata od kojih je velika većina bježala iz rata u Siriji. Od tada pa sve do danas tisuće i tisuće migranata svakodnevno pokušavaju ući u Europsku uniju. U UN-ovoj Agendi za održivi razvoj 2030 (puni naziv je Promijenimo naš svijet: Agenda 2030. za održivi razvoj) stoji sljedeće:
“Priznajemo pozitivan doprinos migranata uključivom rastu i održivom razvoju. Također priznajemo da su međunarodne migracije višedimenzionalna realnost od izuzetne važnosti za razvoj zemalja podrijetla, provoza i odredišta, te da zahtijevaju koherentan i sveobuhvatan odgovor. Surađivat ćemo na međunarodnoj razini kako bismo osigurali migracije koje se odvijaju sigurno, prema redu i zakonu, s punim poštovanjem ljudskih prava i humanim tretmanom svih migranata bez obzira na migracijski status, svih izbjeglica i raseljenih osoba. Takva bi suradnja također trebala ojačati otpornost zajednica koje izbjeglicama pružaju smještaj, posebno u zemljama u razvoju. Naglašavamo pravo migranata da se vrate u svoju matičnu zemlju i podsjećamo da države moraju osigurati da su njihovi građani koji se vrate propisno primljeni.” (UN, 2015)
Dakle, u kontekstu održivog razvoja, UN u ovome dokumentu fenomenu migracija pristupa isključivo pozitivno. U tekstu objavljenom 13.12.2024. objavljenom na platformi Točno tako[1] već smo pisali o pozitivnim aspektima migracija, posebno gospodarskim. S druge strane, prisutnost sve većeg broja stranaca s različitim kulturama, običajima i obrascima ponašanja na ulicama ponekad izaziva nelagodu kod dijela domicilnog stanovništva. Veliku ulogu u tome kako će domicilno stanovništvo percipirati fenomen migracija i same migrante dobrim dijelom ovisi o medijskom prikazu istih. Osim što bi se novinari u Hrvatskoj svome izvještavanju trebali pridržavati HND-ovog Kodeksa časti hrvatskih novinara, međunarodne asocijacije dodatno pokušavaju senzibilizirati i usmjeriti novinare o načinu izvještavanja o migrantima.
Tako je UNHCR izdao upute za novinare na koji način trebaju izvještavati o migrantima (Reporting on refugees. Guidance by and for journalists). U uputama se navodi da netočni novinski članci ili emisije često dovode do nasilja prema migrantima i da “traljav i neprofesionalan rad na ovim temama uvijek šteti ugroženim skupinama”. Iz tog razloga apeliraju na novinare da prilikom izvještavanja o migrantima detaljno i temeljito provjeravaju informacije, da koriste vjerodostojne izvore, da vode računa o jeziku koji koriste prilikom izvještavanja i da vode računa o kontekstu u kojem su informacije predstavljene. Zaključuju kako mitovi i dezinformacije o migrantima, zlonamjerna terminologija i komentari rađaju predrasude i mržnju prema migrantskim skupinama.[2]
U ovome tekstu usredotočili smo se upravo na način na koji se u hrvatskim medijima predstavljaju migranti kao skupina i sam fenomen migracija. Konkretno, u tekstu se bavimo analizom korištenja konceptualnih metafora[3] za predstavljanje migranata[4] od strane pojedinih medija i političara u Hrvatskoj. Tekst polazi od pretpostavke da metafore nisu samo jednostavan retorički alat, već imaju i značajan utjecaj na to kako ljudi konceptualiziraju stvarnost i reagiraju na važna društvena pitanja. U nastavku teksta slijede primjeri korištenja pejorativnih metafora za opisivanje i karakteriziranje migranata od strane pojedinih hrvatskih portala i političara.
Prikazivanje migranata kao osvajača: Migranti kao horde, čopori, hrpe
Primjeri iz medijskog diskursa u posljednjih nekoliko godina pokazuju kako se migranti često prikazuju kao prijeteće, brojčano masivne skupine koje ugrožavaju sigurnost i red u društvu. Naša analiza pokazuje da je metafora horde najčešće korištena pejorativna metafora u prikazivanju migranata, što potkrepljujemo sljedećim primjerima: “Horde Migranata Pretvorile Grad U Ratnu Zonu!”[5], “Horde migranata uzvikuju “Allahu ekber”, pale šume i pucaju”[6], ”HORDE VOJNO SPOSOBNIH “MIGRANATA” IDU PREMA GRANICI”[7], “Slovenci kontroliraju ceste, a kroz šumu kroče horde migranata’”[8] ”Danas se horde probijaju doslovno gdje stignu”[9], “Kroz hrvatsku svakodnevno prolaze horde ilegalnih migranata”.[10] “Moj plan bio je otići za Novu godinu s društvom od 8 osoba na Trg Bana Jelačića u Baš-Naš, no odustali smo zbog divlje horde migranata.”[11]
Riječ “horda” inherentno podrazumijeva veliku, neposlušnu ili prijeteću skupinu, poput horde osvajača ili životinja. Prema Rječniku stranih riječi (Klaić, 1988) horda označava “čopor, rulju…najprimitivniji oblik ljudskog društva”. Prema Hrvatskom jezičnom portalu, horda u pejorativnom smislu označava osvajače i pljačkaše, na što ukazuje i sama etimologija riječi. Naime, radi se o riječi turskog podrijetla (ordu), a označava vojsku.
Uz metaforu horde koristi se i metafora čopora[12], hrpe[13], parazita[14]. Hrvatski jezični portal čopor definira kao “više životinja u zajednici, obično zvijeri (čopor vukova)”[15], dok je parazit definiran kao onaj “koji živi na površini ili u tijelu drugoga organizma i iz njega crpi sastojke koji su mu nužni za prehranu”[16]
Metafora u svim ovim slučajevima funkcionira kao most između dva različita pojma, migranata i osvajačke skupine (horde) ili migranata i zvijeri (čopor). Dakle, ona zamjenjuje jedan pojam (migrante) drugim pojmom (horda, čopor), stvarajući prijenos značenja s horde i čopora na migrante.
Ovi nalazi ukazuju na to da je prilikom izvještavanja o migrantima u gore navedenim tekstovima prisutna diskurzivna dehumanizacija jer se koriste pogrdni izrazi u formi konceptualnih metafora koje migrante prikazuje kao invazivne i prijeteće, tj. kao osvajače ili životinje[17]. Također, nazivanje migranata “hordama”, “čoporom”, “hrpom” lišava ih individualnosti, svodeći ih na nediferenciranu, nekontroliranu masu.
Prikazivanje migracija kao najezde, invazije, okupacije
Kao i u slučaju migranata, tako se i sam proces migracija u medijima često prikazuje metaforama koje aludiraju na prijetnju ili osvajanje država od strane migranata. Migracije se u pravilu prikazuju kao najezda (“Najezda migranata u Bosnu i Hercegovinu”[18], “Sve izglednija najezda migranata na granicu Hrvatske!“[19], ”Kako se zaštititi od najezde na našu imovinu i sigurnost ljudi’[20], “Najezda migranata u Europi je nešto što ugrožava naš identitet i državno-pravni subjektivitet.”[21]), kao invazija (“ovo nisu migracije, ovo je invazija momaka iz islamskog svijeta u kojem nema ni rata niti gladi.“[22], ”Naime riječ je o invaziji migranata, a ne o spontanom procesu, tada je izjavio.”[23], “Plenković s ciljem realizacije plana migrantske invazije krši zakone države čiji je premijer”[24], “Invazija migranata na Italiju, na Lampedusi su očajni: ‘Pritisak je neizdrživ. Vrijeme je za rješenje”[25]), kao okupacija (OKUPACIJA I ISLAMIZACIJA EUROPE (I HRVATSKE)[26] ”Okupacija: Njemački statistički ured: 23% njemačkog stanovništva su migranti ili djeca migranata”[27] “To nisu migracije, to je okupacija Europe!”[28])
Prema Hrvatskom jezičnom portalu, “najezda” u pejorativnom smislu označava “zauzimanje neke zemlje velikom osvajačkom silom (najezda osvajača)”[29]. Svrha korištenja riječi “najezda” u kontekstu migracija je da potiče negativne emocije prema migrantima i u pravilu služi izazivanju straha od migranata kod domicilnog stanovništva. Uz najezdu, dosta je česta i upotreba termina “invazija” i “okupacija”. Navedeni primjeri pokazuju da se u opisu migranata i migracija koriste ratne metafore poput horde, okupacije, invazije ili najezde. Ratne metafore su po svojoj prirodi razdorne, stvaraju podjele među ljudima istovremeno stigmatizirajući one na koje se metafore odnose. Pomoću ratnih metafora nedvosmisleno se migrante konstruira kao prijetnju ili neprijatelje. Imigranti se konceptualiziraju kao nasilni i opasni osvajači koji dolaze u velikom broju i napreduju prema granicama zemalja domaćina. Ovakvim izvještavanjem o problemu migracija usmjerava se pozornost javnosti na (i) migrante kao veliku neprijateljsku vojsku, (ii) koji dolaze s namjerom agresije i invazije, koji (iii) prijete našem samom postojanju i protiv kojih su (iv) posljednje linije obrane naše granice (v) koje se moraju zaštititi svim sredstvima.
U kontekstu opisivanja situacije nastale uslijed dolaska ili prolaska izbjeglica i migranata u/kroz pojedine zemlje često se upotrebljava metafora vala, što pokazuju sljedeći primjeri: “Novi migrantski val dolazi u Europu. EU priprema novi plan, dvije države se protive”[30], ”Brojni migranti preplavili su gradske ulice, sve ih je više i o njima u gradu nitko ne vodi brigu”[31], ”ulice Slunja preplavili lutajući migranti čim su se ugasile kamere nakon Božinovićeva povratka u metropolu.”[32],”Novi ogroman val migranata mogao bi promijeniti Europu”[33],“Tisuće migranata, Nepalaca, Indijaca, Afganistanaca, Pakistanaca, Filipinaca – u doslovnom smislu – preplavilo je glavni grad Hrvatske.“[34] Prikazivanjem migracija metaforom vala sugerira se da je u pitanju potencijalna katastrofa, destruktivna elementarna nepogoda. Ovakvo uokviravanje problema migracija sugerira potrebu za fizičkom barijerom koja bi val spriječila. Prema istome ključu može se interpretirati i korištenje metafore udara koja se također često koristi prilikom izvještavanja o migracijama..[35][36][37][38][39]
Opisanim uokviravanjem teme stvara se dojam izvanrednog stanja koje aludira na potrebu za konkretnim mjerama protiv migranata. Potenciranje izvanrednog stanja potiče se i učestalim korištenjem koncepta “krize”. Naime, velika većina mainstream medija i političara uokviruje situaciju s migrantima i izbjeglicama kao „migrantsku krizu”[40] [41], a koristi se i metafora “migrantski pritisak”[42]. Također, situacija u mjestima kroz koje prolaze migranti često se opisuje terminom “kolaps”[43] [44] [45]
Prikazivanje migranata kao životinja: metafora lova
Migrante se dodatno dehumanizira i čestom upotrebom metafore lova na što ukazuju sljedeći primjeri: “VIDEO Filmska akcija policije i lov na migrante po centru Ogulina”[46], “Lov na migrante: Žena, djeca i ja nadziremo granicu jer policija ne radi svoj posao”[47], “LOV NA MIGRANTE”[48], “Mađarska formirala građansku pukovniju, tisuće ljudi već se prijavilo za lov na migrante”[49], “Pitali smo Bulja o izjavi da će organizirati seoske straže za lov na migrante: Ti migranti nisu žene i djeca nego mladi spremni za vojsku”[50], “Nastavlja se svakodnevni lov policije na ilegalne migrante i osobe koje ih prevoze u Brodsko-posavskoj županiji”, ”Desničari u “lovu na Arape” u Španjolskoj. Naoružani su palicama, traže migrante”[51], “’LOV NA MIGRANTE’ / Europa puca po šavovima, momci u crnom siju strah na ulicama: ‘Mira nema za nikoga’”
Izbor metafore lova implicira da se skupine migranata percipiraju kao životinje koje su nepredvidljive i koje se nekontrolirano kreću. Ova metafora dodatno distancira migrante od čitatelja/građana smještajući ih na nižu ili neljudsku razinu postojanja čime se potiče emocionalna distanca prema migrantima, naglašava njihova različitost/drugačijost te produbljuje jaz između ‘nas’ i ‘njih’. Na ovaj način migrante se stigmatizira i dehumanizira, čime se otežava senzibiliziranje javnosti s tom ciljanom skupinom.
Zaključak
Analiza pokazuje da se migrante prikazuje kao jednu homogenu skupinu, a primarna funkcija korištenih metafora je pripisivanje negativnih karakteristika ili namjera migrantima. Dominantne metafore koje se koriste za prikaz migranata su horda, čopor, hrpa i paraziti. Za sam fenomen migracija najčešće se koriste metafore invazije, okupacije, najezde, udara, vala.
U svim navedenim primjerima radi se o tendencioznom medijskom uokvirivanju, u pravilu u senzacionalističkom tonu i ključu, kojim se migrante karakterizira i konstruira kao osvajače, prijetnju, neprijatelje čime se stvara osjećaj nelagode kod građana na sam spomen riječi migrant i migracije. U svim ovim slučajevima u pravilu se radi o malinformacijama, tj. istinitim informacijama koje su uređene različitim tehnikama pristranosti i koje se dijele kako bi se nekome nanijele šteta.
Oblikovanje ili konstruiranje slike migranata pomoću konceptualnih metafora poput horde ili čopora, i samih migracija kao najezde, invazije, okupacije ili udara pretpostavlja da su migranti prijetnjai da je na ovu prijetnju potrebno odgovoriti. Odgovor na politička pitanja ovisi o tome kako građani razumiju probleme, odnosno o tome kako oni te problem percipiraju. Ta slika ili percepcija dobrim je dijelom konstruirana od strane medija i političara.
Portretiranjem migranata kao „neprijatelja na vratima“ koji pokušavaju osvojiti zemlje Zapada, mediji stvaraju krizni mentalitet, potiču osjećaj straha kod domicilnog stanovništva i promiču dehumanizaciju migranata. Učestalim medijskim izvještavanjem na navedeni način stvara se jedan specifičan medijski okvir[52] vezan za sliku migranata koji se s vremenom počinje koristiti kao dominantni okvir za klasificiranje novih informacija o migrantima. Ovakav nametnuti medijski okvir sugerira publici kako treba interpretirati događaje vezane za temu migracija. Zaključak je da je korištenje gore navedenih metafora isključivo u funkciji stvaranja antimigrantskog narativa.
Izvještavanje o migrantima i stranim radnicima u kriznim situacijama može poprimiti razmjere ozbiljne ksenofobije, a u takvim medijskim istupima, kako pokazuje naša analiza, osim medija sudjeluju i pojedini političari. Cilj ovakvih tekstova i javnih nastupa političara koji koriste negativne metafore je dehumanizacija ljudi u pokretu i opravdanje represivnih i neljudskih radnji koje se poduzimaju protiv njih u državama kroz koje prolaze. Izvještavanje o ljudima u pokretu trebalo bi biti puno senzibilnije, budući da je odgovornost za izgovorenu riječ u tako kompleksnoj situaciji veća nego inače.
[1] https://tocnotako.hr/clanak/Nevidljiva-ruka-migracija-u-jacanju-gospodarstva-Hrvatske-_ODRZIVA-ISTINA/991
[2] https://www.unhcr.org/ie/sites/en-ie/files/2023-05/reporting_on_refugees_unhcr_final_12.5.2023_.pdf
[3] “U kognitivnoj lingvistici metafora se tumači kao jedan od temelja ljudskoga konceptualnoga (pojmovnog) sustava. Time se ističe da svijet oko sebe poimamo kroz metaforički strukturirane pojmove te da jezične strukture i svakodnevni govor obiluju metaforičkim izrazima. Kognitivna lingvistika zato govori o tzv. konceptualnim metaforama.” (Hrvatska enciklopedija, https://www.enciklopedija.hr/clanak/metafora)
[4] U ovome tekstu pojam „migrant”’koristi se kao neutralni krovni pojam koji pokriva ‘izbjeglice’ i ‘tražitelje azila’ i u skladu je s definicijom Međunarodne organizacije za migracije (International Organization for Migration’s) koja migracije definira kao “kretanje stanovništva, koje obuhvaća bilo koju vrstu kretanja ljudi, bez obzira na duljinu, sastav i uzroke; uključuje migracije izbjeglica, prognanika, ekonomskih migranata i osoba koje se sele iz drugih razloga’”.
[5]https://hu-benedikt.hr/2017/01/silvestrovo-dzihad-kaos-u-malmou-horde-migranata-pretvorile-grad-u-ratnu-zonu/
[6]https://biramdobro.com/horde-migranata-uzvikuju-allahu-ekber-pale-sume-i-pucaju-grci-morali-upotrijebiti-i-oruzje-za-obranu-video/
[7] https://www.facebook.com/FreeZadar/posts/horde-vojno-sposobnih-migranata-idu-prema-granicikakvi-su-va%C5%A1i-komentari-na-ovo-/301289232607277/?_rdr
[8]https://www.vecernji.hr/vijesti/gradani-nezadovoljni-novim-mjerama-slovenci-kontroliraju-ceste-a-kroz-sumu-kroce-horde-migranata-1718340
[9] https://kamenjar.com/ivan-penava-najodgovorniji-za-situaciju-s-migrantima-je-plenkovic/
[10]https://www.telegram.hr/politika-kriminal/u-saboru-je-bizarno-premijer-marasa-zove-meras-a-ovaj-glumi-bonda-i-vice-my-name-is-maras-gordan-maras/
[11]https://crona.hr/kolumne/robert-spehar/1945-novogodisnji-gubitak-identiteta-tko-ce-nadoknaditi-stetu-nastalu-zbog-migrantske-invazije-nemozemo
[12]https://poskok.info/stravicne-snimke-iz-milana-copor-migranata-napadao-njemacke-studentice-na-nama-je-bilo-15-ruku-mediji-u-svijetu-zbog-politicke-korektnosti-kriju-porijeklo-napadaca/
[13] https://kamenjar.com/ivan-penava-najodgovorniji-za-situaciju-s-migrantima-je-plenkovic/
[14] https://kamenjar.com/ivica-sola-nasilni-migranti-pritiscu-hrvatsku-vojsku-na-granice-zasto-ne/
[15] https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f1plUBE%3D
[16] https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search
[17] Analiza koju je još 1999. objavio Otto Santa Ana (1999.), a u kojoj se bavio anti-imigrantskim metaforama u američkom javnom diskursu medijskim prikazom migranata, pokazala je da je dominantna metafora korištena za opis migranata u Los Angeles Timesu bila IMIGRANTI SU ŽIVOTINJE.
[18] https://www.hrvatski-fokus.hr/2019/06/21515/
[19] https://www.lika-online.hr/sve-izglednija-najezda-migranata-na-granicu-hrvatske/
[20]https://www.ferata.hr/miro-bulj-ti-migranti-su-vrlo-opasni-i-morat-cemo-naci-model-za-osiguranje-sigurnosti/
[21] https://narod.hr/hrvatska/jonjic-u-svjetonazorskim-pitanjima-ravnat-cu-se-naukom-crkve
[22] https://kamenjar.com/ivica-sola-nasilni-migranti-pritiscu-hrvatsku-vojsku-na-granice-zasto-ne/
[23] https://narod.hr/hrvatska/dr-sterc-vlada-treba-ograniciti-useljavanje-ilegalnih-migranata
[24] https://dp.hr/penava-plenkovic-s-ciljem-realizacije-plana-migrantske-invazije-krsi-zakone-drzave-ciji-je-premijer/
[25]https://www.vecernji.hr/vijesti/invazija-migranata-na-italiju-na-lampedusi-su-ocajni-pritisak-je-neizdrziv-vrijeme-je-za-rjesenje-1709429
[26] https://cajtung.com/1760_okupacija_i_islamizacija_europe_i_hrvatske
[27]https://epoha.com.hr/uncategorized/okupacija-njemacki-statisticki-ured-23-njemackog-stanovnistva-su-migranti-ili-djeca-migranata/#google_vignette
[28]https://www.startnews.hr/news/to-nisu-migracije-to-je-okupacija-europe-mi-ne-zelimo-postati-svedska-koja-se-od-najsigurnije-pretvorila-u-najopasniju-eu/
[29] https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1dvUBk%3D
[30] https://www.index.hr/vijesti/clanak/dolazi-novi-migrantski-val-eu-pripremila-novi-plan-i-pravila/2470385.aspx
[31] https://radio.hrt.hr/radio-sljeme/vijesti/migranti-u-zagrebu-predstavljaju-sve-veci-problem-10905759
[32]https://www.dnevno.hr/magazin/za-njih-su-migranti-sveti-ljudi-i-nevine-zrtve-trebali-bi-ih-docekati-sa-suosjecanjem-a-ne-bodljikavom-zicom-2231637/#google_vignette
[33] https://www.index.hr/vijesti/clanak/novi-ogroman-val-migranata-mogao-bi-promijeniti-europu/2499644.aspx
[34] https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zagreb-vise-nije-isti-tisuce-migranata-preplavilo-je-grad-ne-zelimo-hrvatsku-u-kojoj-ne-mozemo-normalno-hodati-15409750
[35] https://radio-mreznica.hr/slunj-na-udaru-migranata-dnevno-ih-u-gradu-vise-stotina-osjecamo-se-kao-kladusa-i-bihac/
[36]https://www.vecernji.hr/vijesti/migrantski-udar-biden-zapeo-na-prvom-problemu-1477743
[37] https://www.nacional.hr/nitko-ne-nadzire-integraciju-migranata-a-gradani-pet-godina-traze-policijsku-postaju/
[38] https://www.glasgacke.hr/novalja.cool/?ispis=detalji&kat=69&novost=22010
[39] https://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d-dijanovi/42459-d-dijanovic-novi-migrantski-udar-na-europu-i-hrvatsku.html
[40] https://dnevnik.hr/tema/migrantska+kriza/#lmState=4540081:1
[41] https://www.index.hr/tag/379812/migrantska-kriza.aspx
[42] https://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d-dijanovi/42459-d-dijanovic-novi-migrantski-udar-na-europu-i-hrvatsku.html
[43] https://www.index.hr/vijesti/clanak/novi-ogroman-val-migranata-mogao-bi-promijeniti-europu/2499644.aspx
[44] https://www.braniteljski-portal.hr/teski-kaos-video-pogledajte-kako-migranti-na-silu-probijaju-policijski-kordon-na-granici-pod-svaku-cijenu-zele-u-hrvatsku/
[45] https://www.nacional.hr/kaos-u-zagrebu-migranti-se-izboli-kod-glavnog-zeljeznickog-kolodvora/#google_vignette
[46] https://hrvatska-danas.com/2019/03/26/video-filmska-akcija-policije-i-lov-na-migrante-po-centru-ogulina/
[47] https://www.vecernji.hr/vijesti/lov-na-migrante-zena-djeca-i-ja-nadziremo-granicu-jer-policija-ne-radi-svoj-posao-1340704
[48] https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/oprez-slovenska-policija-zbog-ljepseg-vremena-pojacava-kontrolu-na-granici-s-hrvatskom-upozoravaju-da-zbog-korone-medu-ilegalcima-ima-sve-vise-hrvata-foto-20210402
[49] https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/madarska-formirala-gradansku-pukovniju-tisuce-ljudi-vec-se-prijavilo-za-lov-na-migrante-15258962
[50] https://zadarskilist.novilist.hr/novosti/pitali-smo-bulja-o-izjavi-da-ce-organizirati-seoske-straze-za-lov-na-migrante-ti-migranti-nisu-zene-i-djeca-nego-mladi-spremni-za-vojsku/
[51] https://www.index.hr/vijesti/clanak/desnicari-u-lovu-na-arape-u-spanjolskoj-sve-je-krenulo-od-napada-na-umirovljenika/2690540.aspx
[52] Uokviravanje (eng. framing) je način na koji ljudi (u ovome slučaju mediji i političari) koriste riječi i koncepte kako bi predstavili svoja stajališta na razumljiv i privlačan način drugim ljudima. U kontekstu medija, uokviravanje je način na koji se novinske priče konstruiraju kako bi izazvale određeno tumačenje ili reakciju publike