U tekstu provjeravamo tvrdnju da vodena paprat Azolla filiculoides nije invazivna biljka.
Autorica: Željka Kadlec, 31.3.2025.
Na portalu Agroklub 24. ožujka 2025. objavljen je članak pod naslovom „Krvavi kanal uz oranice otvorio pitanja o uzrocima, evo što struka kaže o čemu je riječ“[1] autorice Željke Rački-Kristić u kojem se tvrdi da vodena paprat Azolla filiculoides nije invazivna biljka.
U članku se objašnjava fenomen crvene boje odvodnog kanala kod Darde u Baranji, uz navođenje stručnog mišljenja izv. prof. dr. sc. Dubravke Špoljarić Maronić s Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U tekstu se navodi da je boja vode posljedica prisutnosti vodene paprati Azolla filiculoides, uz tvrdnju da ta biljka „nije invazivna“. Također, članak ističe da razgradnja masovno razvijene Azolle filiculoides može negativno utjecati na vodene organizme, osobito ribe.
Međutim, znanstveni podaci ukazuju na suprotno. Azolla filiculoides prepoznata je kao invazivna vrsta u Europi, Africi i dijelovima Azije.[2] Biljka je unesena ljudskim aktivnostima, uključujući ukrasno sađenje i trgovinu akvarijima. Zbog svog brzog rasta u eutrofnim vodama, može nadmašiti autohtonu vegetaciju, smanjiti biološku raznolikost i uzrokovati probleme s kvalitetom vode blokirajući svjetlost i snižavajući razinu kisika.[3]
Iako se Azolla filiculoides istražuje zbog potencijalnih koristi u poljoprivredi i smanjenju emisija stakleničkih plinova, njena ekološka štetnost ostaje predmet zabrinutosti. Njena sposobnost stvaranja gustih plutajućih prostirki može ozbiljno ugroziti bioraznolikost[4] i vodeni ekosustav[5], smanjiti populaciju riba te izazvati ekonomske gubitke u poljoprivredi i rekreacijskim aktivnostima. Iz tog razloga, ova biljka se u mnogim državama klasificira kao invazivna vrsta.
Tvrdnja da vodena paprat Azolla filiculoides nije invazivna biljka je netočna. Azolla filiculoides je znanstveno priznata kao invazivna biljka u različitim dijelovima svijeta, uključujući Europu.
[1] Rački-Kristić, Ž. (2025). ‘Krvavi’ kanal uz oranice otvorio pitanja o uzrocima, evo što struka kaže o čemu je riječ. https://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/krvavi-kanal-uz-oranice-otvorio-pitanja-o-uzrocima-evo-sto-struka-kaze-o-cemu-je-rijec/102875/ (25.3.2025.)
[2] Azzola filiculoides. https://theazollafoundation.org/azolla/azolla-as-an-invasive-species/azolla-filiculoides/ (26.3.2025.)
[3] Azolla filiculoides. Wikipedia. https://en.wikipedia.org/wiki/Azolla_filiculoides (26.3.2025.); Plant of the Week. U.S. Forest Service, Caring for the land and serving people. https://www.fs.usda.gov/wildflowers/plant-of-the-week/azolla_filiculoides.shtml (27.3.2025.); Water Ferns. Invasive Species Centre. https://www.invasivespeciescentre.ca/invasive-species/meet-the-species/invasive-aquatic-plants/water-ferns/ (27.3.2025.); Foster, N. (2024). Azolla filiculoides: Balancing Environmental Promise and Peril. Plant of the Month. JSTOR, nonprofit library for the intellectually curious. https://daily.jstor.org/azolla-filiculoides-balancing-environmental-promise-and-peril/ (27.3.2025.)
[4] Azzola filiculoides. https://theazollafoundation.org/azolla/azolla-as-an-invasive-species/azolla-filiculoides/ (26.3.2025.)
[5] Azolla filiculoides (vodena paprat). https://www.cabidigitallibrary.org/doi/full/10.1079/cabicompendium.8119 (26.3.2025.); Foster, N. (2024). Azolla filiculoides: Balancing Environmental Promise and Peril. Plant of the Month. JSTOR, nonprofit library for the intellectually curious. https://daily.jstor.org/azolla-filiculoides-balancing-environmental-promise-and-peril/ (27.3.2025.)
