Je li Azolla filiculoides doista neinvazivna?

Podijelite vijest:

U tekstu provjeravamo tvrdnju da vodena paprat Azolla filiculoides nije invazivna biljka.

Na portalu Agroklub 24. ožujka 2025. objavljen je članak pod naslovom „Krvavi kanal uz oranice otvorio pitanja o uzrocima, evo što struka kaže o čemu je riječ“[1] autorice Željke Rački-Kristić u kojem se tvrdi da vodena paprat Azolla filiculoides nije invazivna biljka.

U članku se objašnjava fenomen crvene boje odvodnog kanala kod Darde u Baranji, uz navođenje stručnog mišljenja izv. prof. dr. sc. Dubravke Špoljarić Maronić s Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U tekstu se navodi da je boja vode posljedica prisutnosti vodene paprati Azolla filiculoides, uz tvrdnju da ta biljka „nije invazivna“. Također, članak ističe da razgradnja masovno razvijene Azolle filiculoides može negativno utjecati na vodene organizme, osobito ribe. Međutim, znanstveni podaci ukazuju na suprotno. Azolla filiculoides prepoznata je kao invazivna vrsta u Europi, Africi i dijelovima Azije.[2] Biljka je unesena ljudskim aktivnostima, uključujući ukrasno sađenje i trgovinu akvarijima. Zbog svog brzog rasta u eutrofnim vodama, može nadmašiti autohtonu vegetaciju, smanjiti biološku raznolikost i uzrokovati probleme s kvalitetom vode blokirajući svjetlost i snižavajući razinu kisika.[3]

Iako se Azolla filiculoides istražuje zbog potencijalnih koristi u poljoprivredi i smanjenju emisija stakleničkih plinova, njena ekološka štetnost ostaje predmet zabrinutosti. Njena sposobnost stvaranja gustih plutajućih prostirki može ozbiljno ugroziti bioraznolikost[4] i vodeni ekosustav[5], smanjiti populaciju riba te izazvati ekonomske gubitke u poljoprivredi i rekreacijskim aktivnostima. Iz tog razloga, ova biljka se u mnogim državama klasificira kao invazivna vrsta. Tvrdnja da vodena paprat Azolla filiculoides nije invazivna biljka je netočna. Azolla filiculoides je znanstveno priznata kao invazivna biljka u različitim dijelovima svijeta, uključujući Europu.

Ispravak netočnog navoda u tekstu “Je li Azolla filiculoides doista neinvazivna?”

U tekstu “Je li Azolla filiculoides doista neinvazivna?” autorice Željke Kadlec objavljenog 31. 03. 2025. na platformi tocnotako.hr provjeravali smo tvrdnju izv. prof. dr. sc. Dubravke Špoljarić Maronić s Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku da vodena paprat Azolla filiculoides nije invazivna biljka. Profesorica Špoljarić Maronić je izjavu dala portalu Agroklub koji je 24. ožujka 2025. objavio tekst pod naslovom „Krvavi kanal uz oranice otvorio pitanja o uzrocima, evo što struka kaže o čemu je riječ”[1]. U našem tekstu ustvrdili smo kako izjava profesorice Špoljarić Maronić nije točna jer je Azolla filiculoides prepoznata kao invazivna vrsta u nekim državama Europe, Afrike i u dijelovima Azije. Međutim, to isto ustvrdila je i profesorica Špoljarić Maronić u svojoj izjavi koju je prenio portal Agroklub. Dakle, naše uredništvo napravilo je veliki propust jer smo ispravljali izjavu profesorice Špoljarić Maronić za čim nije bilo potrebe jer je i ona sama ustvrdila da je Azolla filiculoides u nekim državama klasificirana kao invazivna.

Na ovaj propust ukazala nam je Željka Rački-Kristić dipl. inž. poljop. iz Agrokluba, koja je autorica teksta  „Krvavi kanal uz oranice otvorio pitanja o uzrocima, evo što struka kaže o čemu je riječ” te sama izv. prof. dr. sc. Dubravke Špoljarić Maronić.

Ovim propustom učinili smo reputacijsku štetu izv. prof. dr. sc. Dubravki Špoljarić Maronić te joj se ovom prilikom javno i iskreno ispričavamo. Također se ispričavamo Željki Rački-Kristić, dipl. inž. poljop. iz Agrokluba. 

Uredništvo portala odrzivaistina.hr, 24.04.2025.

[1] Rački-Kristić, Ž. (2025). ‘Krvavi’ kanal uz oranice otvorio pitanja o uzrocima, evo što struka kaže o čemu je riječ. https://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/krvavi-kanal-uz-oranice-otvorio-pitanja-o-uzrocima-evo-sto-struka-kaze-o-cemu-je-rijec/102875/ (25.3.2025.)

[2] Azzola filiculoides. https://theazollafoundation.org/azolla/azolla-as-an-invasive-species/azolla-filiculoides/ (26.3.2025.)

[3] Azolla filiculoides. Wikipedia. https://en.wikipedia.org/wiki/Azolla_filiculoides (26.3.2025.); Plant of the Week. U.S. Forest Service, Caring for the land and serving people. https://www.fs.usda.gov/wildflowers/plant-of-the-week/azolla_filiculoides.shtml

(27.3.2025.); Water Ferns. Invasive Species Centre. https://www.invasivespeciescentre.ca/invasive-species/meet-the-species/invasive-aquatic-plants/water-ferns/ (27.3.2025.); Foster, N. (2024). Azolla filiculoides: Balancing Environmental Promise and Peril. Plant of the Month. JSTOR, nonprofit library for the intellectually curious. https://daily.jstor.org/azolla-filiculoides-balancing-environmental-promise-and-peril/ (27.3.2025.)

[4] Azzola filiculoides. https://theazollafoundation.org/azolla/azolla-as-an-invasive-species/azolla-filiculoides/

(26.3.2025.)

[5] Azolla filiculoides (vodena paprat). https://www.cabidigitallibrary.org/doi/full/10.1079/cabicompendium.8119 (26.3.2025.); Foster, N. (2024). Azolla filiculoides: Balancing Environmental Promise and Peril. Plant of the Month. JSTOR, nonprofit library for the intellectually curious. https://daily.jstor.org/azolla-filiculoides-balancing-environmental-promise-and-peril/ (27.3.2025.)

Srodni članci

MOST preko zdravstvenog (pre)odgoja

Ova analiza bavi se dvominutnim videom u sklopu šire dezinformacijske kampanje političke stranka MOST protiv izrade kurikuluma osnovnoškolskog...

Arapski klanovi i Njemačka 2050: Distopija ili stvarnost?

U tekstu provjeravamo tvrdnju da će Njemačkom do 2050. godine vladati „arapski klanovi“ i bezakonje. Autor: Krešimir Jurina, Veleučilište...

Korištenje pejorativnih metafora u medijskom prikazu migranata

U tekstu donosimo pregled načina na koji pojedini mediji u Hrvatskoj oblikuju sliku o migrantima i migracijama. Autor: Stjepan...

Što su superćelijske oluje i zašto se javljaju?

U tekstu se pojašnjava pojam superćelijskih oluja koje nisu nov pojam niti su ga plasirali „plaćeni znanstvenici“. Autorica: Magdalena...